| Abstract (croatian) | Ovim se radom istražuje utjecaj razlčtih koncentracija mineralnoga i biološki razgradivoga ulja za podmazivanje lanaca motornih pila na rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i razvoj korijenskoga sustava sadnica na kraju druge vegetacije. Ulja za podmazivanje lanaca motornih pila nazivaju se »total loss oils«, jer sve ulje nepovratno odlazi na površinu prepiljenoga drva, u piljevinu, u tlo ili završava na lisnim površinama okolnoga bilja. Skoupý je (2004) ustanovio da se 75 – 77 % ulja apsorbira u piljevinu ,7–13%ostajena površini prepiljenoga drva i 12 – 16 % odlazi u tlo. Ukupna količina ulja za podmazivanje lanaca motornih pila koja je ispuštena u okoliš u Finskoj je procijenjena na 2 mil. litara, dok se ta količina u Hrvatskoj kreće oko 420 000 litara godi{nje (Anon. 1996). No, prema podacima poduzeća »Hrvatske šume«, koje gospodari s 80 % ukupne površine šuma, jedinična potrožnja ulja za podmazivanje lanca iznosi 0,168 L/m 3 , {to je mnogo vi{e od finskoga primjera, gdje se zbog visoko mehanizirane sjeće i izrade jedinićna potrožnja kreće od 0,015 L/m 3 do 0,027 L/m 3 . Horvat i Šušnjar (2003) zamijetili su mnogo manju jediničnu potrošnju biorazgradivoga i mineralnoga ulja za podmazivanje lanaca motornih pila koja se kretala od 0,07 L/m 3 kod dovršnoga sijeka hrasta lužnjaka, preko 0,04 L/m 3 u proredi bukove sastojine, do 0,035 L/m 3 kod preborne sjeće u jelovoj sastojini. U šumskom je rasadniku osnovano 7 pokusnih ploha povr{ine 1 m 2 . Na pokusnim je plohama posijano sjeme. Žir je prekrivan matičnom zemljom iz rasadnika u debljini od dva promjera sjemena. Nakon prekrivanja sjemena pokusne su plohe tretirane različitim koncentracijama biorazgradivoga i mineralnoga ulja. Pomo}u kompresora i brizgaljke ulje se pod tlakom ravnomjerno raspršivalo po pokusnim plohama. Tri su pokusne plohe tretirane biorazgradivim uljem u koncentracijama od 0,1 L/m 2 ,0,2L/m 2 i0,5L/m 2 (slika 1). Sljedeće su tri pokusne plohe tretirane mineralnim uljem u istim koncentracijama. Na kontrolnoj je plohi samo posijano sjeme. U rasadniku tlo taksonomski pripada pseudogleju ravničnomu. U gornjih 30 cm tlo je prema teksturi glinasta ilovača, a dublje poprima neznatno težu teksturu i prelazi u laku glinu. Tlo je neutralne do slabo kisele reakcije te osrednje opskrbljeno humusom u površinskih 10 cm. Sadržaj organske tvari opada s obzirom na dubinu tla. Nakon dva vegetacijska razdoblja na pokusnim su plohama mjereni visina i promjer vrata korijena sadnica. Promjer vrata korijena sadnica mjeren je pomoću digitalne pomične mjerke s točnošću 0,01 mm, dok su visine mjerene mjernom letvom s točnošću od 1 mm. Tijekom vegetacije obavljena je standardna njega sadnica koja se inaće provodi u rasadnicima. Od tih radova nije obavljeno jedino podrezivanje korijena sadnica. Nakon dviju vegetacija uzgoja, sa svake pokusne plohe, izva|eno je po 10 komada sadnica, a nakon ispiranja od čestica tla korijenski je sustav digitaliziran uz pomoć skenera Epson Expression 10000XL, dok je njegova analiza obavljena pomoću softvera za analizu opranoga korijenja WinRHIZO ProLA2400. Za statističku obradu podataka korišteni su programski paketi SAS i Statistica 7. Analiza korijenskoga sustava sadnica dobivena uz pomo} softvera WinRHIZO ProLA2400 pokazala je kako su dvogodišnje sadnice hrasta lužnjaka s kontrolne plohe (bez tretiranja uljima) imale prosječno najveću ukupnu Croat. j. for. eng. 29(2008)2 161 Growth of Pedunculate Oak Seedlings under Soil Contamination by Mineral ... (155–162) M. OR[ANI] et al. duljinu korijena od 632,33 cm (tablica 1). Duljina korijena sadnica s ploha tretiranih biouljima bila je prosje~no za 125,14 cm ve}a od sadnica s ploha tretiranih mineralnim uljima (501,53 cm). Ukupna duljina korijena povećavala se sa smanjenjem koncentracije ulja (slika 2). Univarijantnom analizom dobivena je signifikantno značajna razlika u ukupnoj duljini korijena s obzirom na tretiranje (biološka i mineralna ulja), dok koncentracija ulja nije značajno utjecala na to svojstvo (tablica 2). Najve}i prosječni promjer korijena od 1,24 mm imale su sadnice uzgojene na pokusnim plohama tretiranim mineralnim uljima. Prosječni je promjer korijena sadnica s ploha tretiranih biouljima za 0,05 mm veći od sadnica s kontrolne plohe (1,17 mm). Najve}i prosje~ni promjer korijena od 1,30 mm imale su sadnice s ploha doziranih s 0,1 L/m 2 (slika 3). Univarijantna analiza nije pokazala postojanje signifikantno značajnih razlika u prosječnom promjeru korijena sadnica s obzirom na tretiranja (p = 0,5718) i različite koncentracije ulja (p = 0,0613). Prosječno najveći obujam korijena (7,37 cm 3 ) imale su sadnice s ploha tretiranih biouljem, a najmanji (5,99 cm 3 ) s ploha tretiranim mineralnim uljem. Obujam korijena sadnica s kontrolne plohe iznosio je 7,14 cm 3 (slika 4). Univarijantna analiza nije pokazala postojanje signifikantno značajnih razlika u prosječnom obujmu korijena sadnica s obzirom na tretiranje (p = 0,0901) i koncentraciju ulja (p = 0,3985). Rezultati deskriptivne statistike pokazuju kako su najmanju visinu imale sadnice s ploha tretiranih mineral - nim uljima (tablica 3). Najve}e visine sadnica (698,11 mm) dobivene su pri koncentraciji ulja od 0,2 L/m 2 , slijede sadnice s kontrolnih pokusnih ploha (653,03 mm) i ploha tretiranih koncentracijom ulja od 0,5 L/m 2 (630,69 mm). Najmanje su visine sadnica (476,83 mm) izmjerene na pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u koncentraciji 0,5 L/m 2 (slika 5). Prosječne najveće vrijednosti promjera vrata korijena sadnica hrasta lužnjaka na kraju druge vegetacije uzgoja imale su sadnice s kontrolne pokusne plohe (7,90 mm), slijede promjeri sadnica s ploha tretiranih biouljem. Najmanje su vrijednosti imale sadnice uzgajane na plohama tretiranim mineralnim uljem (slika 6). Univarijantnom analizom (tablica 4) dobivena je signifikantno značajna razlika u visinama sadnica s obzirom na vrstu ulja (p = 0,000000) i koncentraciju (p = 0,000125). Parametrijski Tukey HSD test (tablica 5) pokazao je signifikantno značajnu razliku u visini sadnica s obzirom na koncentraciju u svim slučajevima osim izme|u doze 0,2 L/m 2 i0,5L/m 2 (p = 0,791636). Univarijantnom analizom dobivena je signifikantno značajna razlika u promjeru vrata korijena sadnica s obzirom na vrstu ulja, dok različite koncentracije nisu značajno utjecale na ovo morfološko obilježje. Tukey HSD test (tablica 6) pokazao je signifikantno značajnu razliku u promjeru vrata korijena sadnica izme|u kontrolne pokusne plohe i ploha tretiranih mineralnim uljima (p = 0,0282) te između ploha tretiranih biouljem i mineralnim uljem (p = 0,0009). Nisu dobivene značajne razlike u ovom morfološkom svojstvu jedino između kontrolne plohe i ploha tretiranih biouljem (p = 0,9984). |
