Pages

Šumskouzgojne značajke divlje trešnje u mladiku hrasta lužnjaka i običnoga graba
Šumskouzgojne značajke divlje trešnje u mladiku hrasta lužnjaka i običnoga graba
Josip Frljić
U ovom se radu analizira kakvoća mladih stabala divlje trešnje u smjesi s hrastom lužnjakom i običnim grabom. Pokus je postavljen u Nastavno-pokusnom šumskom objektu (NPŠO) Zagreb, Gospodarska jedinica Dubrava lug − Mokrice, odjel 11, u mladiku hrasta lužnjaka s običnim grabom u kojem su prilikom pomlađivanja posađene sadnice divlje trešnje. Na svakom su stablu divlje trešnje izmjerene sljedeće varijable: totalna visina, prsni promjer, pripadnost sastojinskoj etaži, duljina...
Šumskouzgojne značajke jednodobnih sastojina obične jele (Abies alba Mill.)
Šumskouzgojne značajke jednodobnih sastojina obične jele (Abies alba Mill.)
Dario Šegota
Ciljevi ovoga istraţivanja bili su analizirati strukturne značajke sastojine, analizirati kvalitativni aspekt sastojine i predloţiti smjernice budućeg gospodarenja. Kao objekt istraţivanja postavili smo plohu u odsjeku 29a, Gospodarska jedinica Škamnica, šumski predjel Lanene drage. Ploha ima oblik kvadrata, sa stranicama 100 x 100 metara, pa je njezina površina 10000 m2 ili 1,0 ha. Mjerenje je obavljeno 22. i 23. 6. 2013. godine. Na temelju istraţivanja došli smo do sljedećih...
Šumskouzgojne značajke mlade šumske kulture obične smreke (Picea abies /L./ Karst.)
Šumskouzgojne značajke mlade šumske kulture obične smreke (Picea abies /L./ Karst.)
Tomislav Tomljenović
U radu se analizira njega proredom u mladoj šumskoj kulturi obične smreke na privatnoj parceli u području Gospodarske jedinice „Crna Duliba-Metla“. Istraživanje je provedeno na pokusnoj plohi od 400 m2. Prilikom izvođenja prorede utvrđeni su nagomilani volumen i temeljnica.
Šumskouzgojne značajke ritskih šuma Međimurja
Šumskouzgojne značajke ritskih šuma Međimurja
Marin Korent
Istraživanje je obavljeno u Međimurju, na području kojim gospodari Šumarija Čakovec u sastavu JP Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Koprivnica. Postavljene su dvije pokusne plohe, u Gospodarskoj jedinici Gornje Međimurje, u odsjeku 6h, u predjelu Martinska gmajna, uz stari tok rijeke Mure, gdje se ujedno nalazi i najsjevernija točka Republike Hrvatske. Cilj istraživanja bio je analizirati strukturu i šumskouzgojne značajke izabranih sastojina ritskih šuma uz rijeku Muru kod Svetog...
Šumskouzgojne značajke ritskih šuma uz rijeku Dravu kod Donjeg Miholjca
Šumskouzgojne značajke ritskih šuma uz rijeku Dravu kod Donjeg Miholjca
Tomislav Okrugić
Istraživanje je obavljeno na četiri pokusne plohe koje smo postavili na području Gospodarske jedinice Miholjačke podravske šume, šumarije Donji Miholjac. Prva ploha postavljena je u odsjeku 8a neposredno na obali rijeke Drave, druga ploha postavljena je u odsjeku 8b, treća ploha u odsjeku 8e na obali starog meandra rijeke Drave, a četvrta je postavljena u odsjeku 8c koji je najudaljeniji od vode. Provedena je analiza visina, gustoće, temeljnica i volumena sastojina na sve četiri...
Šumskouzgojne značajke starih sastojina crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold subsp. nigra) na submediteranskom području Dalmacije
Šumskouzgojne značajke starih sastojina crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold subsp. nigra) na submediteranskom području Dalmacije
Ante Vlajčević
Istraživanje je obavljeno u svibnju 2013. godine, u šumskim kulturama crnog bora na podrucju Uprave šuma Split, Šumarije Split. Obuhvacalo je analizu triju ploha, dimenzija 20 x 20 m (400 m2). Sve tri plohe se nalaze na podrucju G. j.Ljubec. Istraživanjem je ustanovljena struktura sastojina i struktura pomlatka. Plohu 1 tvori 1275 stabala crnog bora po ha. Temeljnica sastojine iznosi 52 m2, volumen 371,25 m3/ha, od cega sve otpada na crni bor. Po ha površine nalazimo 33250 biljaka...
Šumskouzgojni plan obnove šume nakon požara u submediteranskom području Dalmacije
Šumskouzgojni plan obnove šume nakon požara u submediteranskom području Dalmacije
Ana Bašić
Ciljevi rada su: 1. definirati šumskouzgojni plan kao temeljni dokument sanacije šumskog požarišta i obnove šumskih sastojina na opožarenom šumskom zemljištu; 2. izraditi šumskouzgojni plan za opožareno šumsko zemljište na području submediteranske vegetacijske zone, na području Šumarije Split, G. j. Blato na Cetini. U radu je zaključeno kako je važno očuvati mediteranske šume te probuditi svijest među ljudima o vrijednosti istih. Predloženi su i načini obnove nakon...
Živa- kemijska i toksikološka svojstva
Živa- kemijska i toksikološka svojstva
Ozren Mamula
Živa je sveprisutni element koji se nalazi u ljudskom okolišu. Jedini je metal u tekućem stanju pri sobnoj temperaturi, no pojavljuje se i u ostalim agregacijskim stanjima. Živa u okoliš dospijeva na dva načina, a to su: prirodnim putem kao što su vulkanske erupcije i otapanje mineralnih naslaga, te antropogenim utjecajem kada se koristi u raznim proizvodnim procesima. U prošlosti se primjenjivala u raznim preparatima kao što su herbicidi i fungicidi zbog svoje toksičnosti, no u...
Životinje u šumi poljskog jasena (Fraxinus angustifolia)
Životinje u šumi poljskog jasena (Fraxinus angustifolia)
Andrea Nikšić
U ovom radu pisala sam o životinjskom svijetu u šumi poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). Poljski jasen je listopadno stablo iz porodice maslina (Oleaceae). Poljski jasen uspijeva u močvarnim uvjetima u kojim neke druge vrste ne bi mogle rasti. Zbog toga je vrlo važan u biološkoj raznolikosti šuma. Jedne od najljepših zajednica šuma poljskog jasena sa hrastom lužnjakom nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje. Raznolikost i bogatstvo životinjskog svijeta je ono što ovaj kraj...
Životni prostor i izbor staništa trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u nizinskom području Hrvatske, nakon ispuštanja u slobodnu prirodu
Životni prostor i izbor staništa trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u nizinskom području Hrvatske, nakon ispuštanja u slobodnu prirodu
Karla Božić
Obnova populacije pernate divljači obično se provodi ispuštanjem jedinki iz kontroliranog uzgoja. Ispuštanje se može provoditi u kasno ljeto (pilići s pridruženim roditeljima), tijekom zime (odrasli pilići) ili u proljeće (parovi). Do sada je bilo dosta kontroverzi oko ispuštanja trčke u proljeće. Stoga je u ovom završnom radu testiran uspjeh preživljavanja ispuštenih trčki u proljeće. Krajem ožujka 2024. godine u nizinska lovišta Posavine je ispušteno 6 parova trčki. Na...

Pages