Pages
-
-
Morfološka varijabilnost obične tise (Taxus baccata L.) na Medvednici
-
Irena Prilika U završnom radu prikazana je varijabilnost tri populacija obične tise (Taxus baccata L.) na području Medvednice i po jedne populacije na Kleku i Strahinjčici. Unutar svake populacije analizirano je po 15 grmova/stabala. S obzirom na to da je obična tisa u Hrvatskoj zaštićena Zakonom o zaštiti prirode materijal za istraživanja je fotografiran te analiziran pomoću računalnog programa WinFOLIA napravljenog posebno za vršenje preciznih morfoloških mjerenja lista. Unutarpopulacijska...
-
-
Morfološka varijabilnost pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) na Medvednici
-
Ivana Zegnal U završnom radu prikazana je varijabilnost tri populacije pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) na podruĉju Medvednice: Loc-01, Loc-02 i Loc-03. Unutar svake populacije uzorkovano je po 20 stabala, a sa svakog stabla sakupljeno je po 10 zdravih listova s kratkih fertilnih izbojaka s osunĉane strane krošnje. Unutarpopulacijska i meĊupopulacijska varijabilnost utvrĊena je na osnovi devet morfoloških znaĉajki listova, pri ĉemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statistiĉke...
-
-
Morfološke značajke plodova i sjemena nekih vrsta roda Crataegus L.
-
Ela Španjol U radu su detaljno opisane morfološke značajke plodova i sjemena za vrste jednoplodnički glog, obični glog i mamuzasti glog. Objašnjeni su pojmovi poput dvostruke dormantnosti, dormantnosti, ortodoksnoga sjemena i rekalcitrantnoga sjemena. Navedena su ljekovita svojstva jednoplodničkoga i obična gloga te je donekle opisan njihov kemijski sastav. U ovome istraživanju dokazano je da postoji statistički značajna razlika između vrsta za: broj sjemenki u plodu (kom), masu ploda (g),...
-
-
Morfološke značajke plodova i sjemena šumskih vrsta drveća i grmlja Hrvatske
-
Miran Muršić Suvremena tehnika unijela je svojevrsnu revoluciju u mogućnosti određivanja morfoloških svojstava sjemenski. Skener s informatičkim paketom „WinSEEDLE“ omogućuje u vrlo kratkom vremenu dobivanje mnogobrojnih morfoloških varijabli /projicirana površina, ravna duljina, zakrivljena duljina, ravna širina, zakrivljena širina, odnos duljine i širine, volumen kruga, površina kruga, površina elipsoida itd.). Rezultati ovih istraživanja doprinijet će boljem poznavanju morfologije...
-
-
Morfometrijska analiza najzastupljenijih vrsta tvrdih krpelja uzorkovanih u šumama Hrvatske tijekom 2017. i 2018. godine
-
Stjepan Božinović Krpelji su hematofagni parazitski člankonošci brojnih životinjskih vrsta i čovjeka, zauzimaju bitno mjesto u lancu kruženja uzročnika velikog broja zoonoza (lajmske borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa, tularemije i dr.). Šumarska struka svjesna je njihova značenja te opasnosti koje predstavljaju u kontekstu zaštite zdravlja divljači te šumarskih djelatnika, kao i pučanstva vezanog uz rekreativni ili profesionalni boravak ili rad u šumi. Svrha ovoga rada jest produbljivanje...
-
-
Moć boja u oblikovanju vrtnih prostora
-
Dora Dumančić Svrha ovog završnog rada je prikaz osnovnog značenja boja u vrtnim prostorima, te naglasak na važnosti usklađivanja boja u otvorenim prostorima. Opisan je utjecaj i djelovanje boja sa fizičkog, fiziološkog i psihološkog aspekta na čovjeka te osnovna obilježja bijele, žute, crvene i plave boje. Za primjer dizajniranja vrta i uređenje gredica i cvjetnih detalja uporabom određene boje odabrano je nekoliko ukrasnih zeljastih vrsta različitih boja, kojima je opisan taksonomski...
-
-
Močenje drva nekad i danas
-
Mateja Krasnić U ovom završnom radu opisana su močila kao premazni materijal za površinsku obradu drva, svojstva drva koja utječu na močenje, izgled površine i teksture nakon močenja, načini na koje su se nekada proizvodili bojila i pigmenti, recepture koje su se upotrebljavale za promjenu boje. Opisane su vrste i sastav močila koja se danas koriste u površinskoj obradi drva te načini nanošenja i greške koje se mogu pojaviti njihovom upotrebom.
-
-
Močenje drva nekad i danas
-
Mateja Krasnić U ovom završnom radu opisana su močila kao premazni materijal za površinsku obradu drva, svojstva drva koja utječu na močenje, izgled površine i teksture nakon močenja, načini na koje su se nekada proizvodili bojila i pigmenti, recepture koje su se upotrebljavale za promjenu boje. Opisane su vrste i sastav močila koja se danas koriste u površinskoj obradi drva te načini nanošenja i greške koje se mogu pojaviti njihovom upotrebom.
-
-
Mungos na otoku Mljetu
-
Dorja Klarić Mungosi su male životinje, izduženog tijela, kitnjastog repa i šiljaste glave. Kreću se na izrazito niskim nogama. Boja njihove dlake varira između smeđe i sive sa srebrnim odsjajem. Prepoznatljivi su po tome što na obrazima i ispod brade imaju crvenkastu dlaku. Mungosi nemaju mirisne žlijezde. Na očima imaju opnu koja sprječava ulazak prašine u oči. Iznimno su vješti lovci. Mungosi su prirodni neprijatelji zmija. Za razliku od ostalih životinja, mungosi su otporniji na otrov...
-
-
Nacionalna klasifikacija staništa i očuvanje šumske vegetacije
-
Zdravka Klišanin Nacionalna klasifikacija staništa (NKS) klasificirala je staništa u 11 glavnih kategorija. Jedna od kategorija staništa su šume (E.). Šume su podijeljene na: E.1. Priobalne poplavne šume, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava, E.4. Brdske bukove šume, E.5. Bukovo-jelove šume, E.6. Pretplaninske bukove šume, E.7. Kontinentalne crnogorične šume, E.8. Primorske vazdazelene šume i makije i E.9....
-
-
Nacionalni park Kornati
-
Vice Krnčević Nacionalni park Kornati nalazi se u Šibensko – kninskoj županiji. Ukupna površina parka je oko 220 km² od čega tri četvrtine čini morska površina. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, odlukom Sabora Republike Hrvatske, 24. srpnja 1980. godine veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Nacionalnim parkom Kornati upravlja Javna ustanova „Nacionalni...
Pages
