| Abstract | Od ukupno 55 lovišta Zadarske županije trčka se odstreljuje u samo njih 18. Pri tome se u
središnjem dijelu županije (lovišta Poličnik, Jagodnja donja-Crljen i Poličnik) ne odstreljuje
svake godine nego povremeno. Lovišta u kojima se odstreljuje trčka su sredozemnog tipa i
uglavnom se rasprostiru do 200 m nadmorske visine (nizinski tip).
ROK trčke od lovišta do lovišta pokazuje velika variranja od lovišta do lovišta te unutar samih
lovišta budući da se CV varijabilnosti kreće od 50,5 do 228,5 %.
Iako trend odstrela trčke nigdje nije bio signifikantan, koeficijenti nagiba pravca se kreću od -
0,11 do 0,10. Najveći pad odstrela je u lovištu Nin, odnosno u sjevernom i središnjem dijelu
Ravnih kotara je odstrel trčke u padu, dok je u jugoistočnom i zapadnom dijelu taj odstrel u
laganom rastu.
Kod fazana regresijski koeficijenti pokazuju znatno veće oscilacije između lovišta. Pad
odstrela fazana izražen je u sjeverozapadnom dijelu županije, zapadno od autoceste, dok idući
prema jugu i sjeveru županije odstrel fazana pokazuje lagani rast. Jedino lovište u kome je
zabilježen statistički značajan pad odstrela je lovište Poličnik (b = -0,20; p < 0,05: središnji
dio Ravnih kotara).
Trendovi odstrela divlje svinje pokazuju nešto manje oscilacije od trendova odstrela fazana i
kreću se od -0,26 do 0,18; a isto tako ne pokazuju statistički značajnu povezanost. Izuetak je
lovište Biograd (jugoistočni dio istraživanog prostora), smješteno uz samu obalu mora, gdje je
nađen pozitivan trend odstrela divlje svinje (b = -0,08; p < 0,05).
Prema rezultatima korelacijske analize (Tablica 3.) ROK trčke je u pozitivnoj korelaciji s
udjelom oranica u lovištu (Rs = 0,60) i količinom ispuštenih fazana na 100 ha (Rs = 0,51), a u
negativnoj korelaciji s udjelom šuma u lovištu (Rs = -0,55), dok kod fazana stanište ne utječe
na ROK, nego samo koliko kljunova su lovci ispustili u prostor. |
