Utjecaj šumskih kultura na zalihu hraniva u tlu na području Đurđevačkih pijesaka

master's thesis

• Title (english): Impact of the forest cultures on nutrient stock in the soil on Djurdjevac sand area
• Author: Josip Jurić
• Mentor: Ivan Perković (mentor)
• Committee member: Ivan Perković (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Darko Bakšić (član povjerenstva)
• Committee member: Vibor Roje (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Forestry and Wood Technology; (Institute of Forest Ecology and Silviculture); Zagreb
• Defense date and country: 2019-09-06, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: BIOTECHNICAL SCIENCES; Forestry

Abstract

Tlo je medij iz kojeg biljka usvaja hraniva. To je otvoreni sustav u komu se neprekidno odvija promet tvari i energije, gdje posebnu pozornost, s aspekta biljne proizvodnje, zauzimaju mobilna hranjiva. Smirivanje Đurđevačkih pijesaka započelo je potkraj 19. i početkom 20. stoljeća s radovima na pošumljavanju. Pošumljavanje je obavljeno sadnicama običnog (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) koji su tvorili vjetrobranski pojas dužine 150 m i 30 m širine. Naposljetku, pošumljavanje je završeno sadnicama običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.). Cilj istraživanja je utvrditi udio makro- i mikrohraniva na uzorcima tla metodom Mehlich-3, uzetih na području Đurđevačkih pijesaka u kulturama običnog bora (Pinus sylvestris L.), crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) i bagrema (Robinia pseudoacacia L.), te usporediti dobivene rezultate sa kontrolnom plohom bez šumske vegetacije. Temeljem dobivenih rezultata napraviljena je statistička obrada podataka analiziranih elemenata (zajedno sa pH-vrijednostima izmjerenima u vodenoj (H2O) suspenziji uzoraka tla i u suspenziji u vodenoj otopini kalcijeva klorida (CaCl2)) za različite dubine tla (0 – 10 cm, 10 – 20 cm, 20 – 50 cm i 50 – 100 cm). Na kontrolnim plohama zabilježena je statistički značajno viša pH-vrijednost tla za sve dubine tla u odnosu na kulture običnog, crnog bora i bagrema, ali je i varijabilnost također znatno veća. S porastom dubine raste i pH-vrijednost na svim istraživanim plohama. Najveći udjeli fosfora su u kulturama bagrema, a najmanji udjeli su na kontrolnim plohama, kao i u slučaju kalija. Udjeli kalcija i magnezija nisu se statistički značajno razlikovali u odnosu na kontrolne plohe. Kontrolne plohe imaju najmanji udio sumpora na svim dubinama tla. Udio mikrohraniva (željezo, mangan) veći je u kulturama u odnosu na kontrolne plohe gdje postoje i statistički značajne razlike između njih. Generalno, najveći udjeli istraživanih mikro- i makrohraniva su u kulturama bagrema doksu najmanji na kontrolnim plohama bez šumske vegetacije. Prema rezultatima ovih istraživanja, na tla Đurđevačkih pijesaka s obzirom na status hraniva povoljnije utječu kulture bagrema u odnosu na kulture običnog i crnog bora.

• Keywords: Đurđevački pijesci; makrohraniva; mikrohraniva; kulture običnog bora; kulture crnog bora; kulture bagrema
• Keywords (english): Đurđevac sands; macronutrients; micronutrients; Scotch pine culture; European black pine culture; Black loctus culture
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:920653
• Study programme: Title: Forestry; department; Silviculture and Forest Management with Wildlife Management; specializations in: Silviculture and Management Planning with Wildlife Management; Course: Silviculture and Management Planning with Wildlife Management; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra inženjer/inženjerka šumarstva (magistar/magistra inženjer/inženjerka šumarstva)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2019-11-27 11:33:12