| Abstract | Šumska šljuka spada u migratorne vrste ptica, što je sukladno smjernicama njene zaštite dovelo do restrikcija u odstrelu na gotovo cijelom području Europe. Restrikcije se odnose na skraćenje razdoblje lovidbe i uvođenju godišnjih i dnevnih odstrelnih kvota. Iako je središnja lovna evidencija u Hrvatskoj uvedena 2005., podaci o odstrelu šumske šljuke se registriraju tek od 2008., no oni su vođeni sporadično sve do lovne godine 2015./2016. Analiza odstrela šumske šljuke tijekom 5 lovnih godina (2015./2016. – 2019./2020.) pokazala je da na području cijele Hrvatske nema promjena u odstrelu ove vrste tako da se odstrel kreće u rasponu od 18 200 do 22 600 kljunova. No, promjene se mogu uočiti na regionalnoj razini. Signifikantan rast u odstrelu bilježe sjeverna (rS=0,9; p<0,05), središnja (rS=0,9; p<0,05) i zapadna Hrvatska (rS=0,9; p<0,05), dok u južnoj i istočnoj Hrvatskoj nema promjena u apsolutnoj godišnjoj kvoti. Na temelju usporedbe relativnih odstrelnih kvota šumske šljuke nisu nađene statistički značajne razlike između tipova lovišta s obzirom na status (državna i zajednička) i nadmorsku visinu (nizinska, nizinsko- brdska, brdska, brdsko-gorska i gorska), kao ni razlike s obzirom na regionalnu (istočna, sjeverna, središnja, zapadna i južna Hrvatska) i klimatsku podjelu (kontinentalna i sredozemna). Razlog je velika varijabilnost odstrelnih kvota unutar samih regija i tipova lovišta. Ako se kao osnovica za izračun najviše dopuštene odstrelne kvote koriste ploštine šuma, šikara i travnjaka, tada ostvarena relativna odstrelna kvota ne dostiže 50 % moguće. To može značiti ili da u Hrvatskoj ipak tijekom sezone lova ova vrsta ne obitava u visokoj brojnosti ili da je zanimanje za njezin lov malen. |
