| Abstract | Sažetak Hrast lužnjak (Quercus robur L.) je vrsta koja je u šumskoj vegetaciji Hrvatske zastupljena u flornom sastavu 19 zajednica, a unutar 2 je edifikatorska vrsta. Zajednice u kojima je hrast lužnjak edifikator su: šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris) i šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom (Carpino betuli-Quercetum roboris). Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom najpoznatija je poplavna zajednica hrasta lužnjaka koja se rijetko periodično plavi. Karakteristična je zajednica nize, a pridolazi u dolinama velikih rijeka. Šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom je tipična zajednica greda tj. najviših terena nizinskog pojasa jer je obični grab vrsta koja ne tolerira stajaću vodu i visoku razinu podzemne vode. U zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris je prisutan povećani udio mezofilnih vrsta u usporedbi sa zajednicom Genisto elatae-Quercetum roboris što potvrđuje i Prilog 2 gdje su određene dijagnostičke vrste ovih dviju zajednica. Posljednjim istraživanjem hrastovih zajednica utvrđena je njegova prisutnost u dinarskom području Like što je vrlo atipično. Problematikom hrastovih zajednica dinarskog područja bavili su se Vukelić i dr. (2019). Istraživanjem su utvrdili florni sastav dinarskih hrastovih šuma i došli do zaključka da se isti znatno razlikuje od onoga u nizinskim hrastovim šumama. Iz rezultata studije je proizašla potreba za sveobuhvatnom analizom zajednica hrasta lužnjaka s naglaskom na zajednice nizinskog područja. Ovim istraživanjem je provedena statistička analiza do sada objavljenih snimaka zajednica s hrastom lužnjakom kao edifikatorom. Ukupno je obrađeno 273 fitocenološka snimka. Fitocenološki snimci su u analitičkom obliku unešeni u Turboveg (Hennekens & Schaminée 2001). Provedene su klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje su u programu Primer 6 (Clarke i Gorley 2001) kako bi se vidjela tendencija grupiranja snimaka. S ciljem određivanja identiteta inicijalno opisanih subasocijacija određene su dijagnostičke vrste na temelju fidelity vrijednosti u programu Juice 7.0 (Tichý 2002). Istraživane zajednice su subasocijacije zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris (aceretosum tatarici, carpinetosum betuli, caricetosum brizoidis i caricetosum remotae) i Carpino betuli-Quercetum roboris (typicum, fagetosum, quercetosum cerridis i tilietosum tomentosae). Analizom je utvrđeno da snimci određenih asocijacija/subasocijacija odstupaju od tipičnog opisa asocijacija/subasocijacija. Jedan od razloga tomu je što su ovo vrlo dinamični šumski ekosustavi i određeni broj fitocenoloških snimaka predstavlja progresivne ili regresivne prijelaze između pojedinih asocijacija ili subasocijacija. U subasocijaciji šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom Sažetak s velikom žutilovkom carpinetosum betuli zabilježen je povećanim udjelom vrsta vlažnih i mokrih staništa sveze Alnion inacanae i razreda Alnetea glutinosae. Prisutstvo vrsta vlažnih i mokrih staništa vjerovatno je posljedica narušenih stanišnih prilika u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris. U subasocijaciji carpinetosum betuli ovom zabilježen je izostanak mezofilnih vrsta (Veronica montana, Lamium galeobdolon, Paris quadrifolia, Polygonatum multiflorum i dr) koje Vukelić (2012) izdvaja kao razlikovne. Analizom subasocijacije Carpino betuli-Quercetum roboris typicum utvrđeno je da nema svojstvenih vrsta. Rezultata toga je disperzija njezinih snimaka u klastere koji odgovaraju subasocijaciji Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum i subasocijaciji Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoidis što ukazuje na narušenost unutar zajednice Carpino betuli-Quercetum roboris. Proučavanjem flornoga sastava subasocijacije Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae utvrđeno je značajno sudjelovanje vrsta mokrih i vlažnih staništa sveze Alnion inacanae i razreda Alnetea glutinosae. Glavna razlika u odnosu na subasocijaciju carpinetosum betuli je povećano učešće nešumskih vrsta reda Molinio-Arrhenatheretea i reda Phragmiti-Caricetea elatae. Vukelić (2012) kao razlikovne vrste subasocijacije caricetosum remotae izdvaja vrste Amorpha fruticosa, Carex riparia, Carex elata, Filipendula ulmaria, Lythrum salicaria i dr. koje ovom analizom nisu utvrđene. Analizom subasocijacije caricetosum brizoidis u odnosu na ostale subasocijacije hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom su utvrđene vrste koje nemaju izraženi fidelity što je rezultiralo podudaranjem određenih snimaka sa onima subasocijacija Carpino betuli-Quercetum roboris carpinetosum betuli i caricetosum remotae. Preklapanje određenih snimaka subasocijacije caricetosum brizoidis se odvija jer se uzeti snimci ove subasocijacije nalazi na prijelazu u ove dvije subasocijacije. Prema Vukeliću (2012) razlikovne vrste subasocijacije caricetosum brizoidis su vrste Carex brizoides, Dryopteris carthusiana, Melampyrum nemorosum, Potentilla erecta, Veratrum album i ostale. U subasocijaciji Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum je zabilježeno sudjelovanje mezofilnih vrsta reda Fagetalia, vrsta razreda Vaccinio-Piceetea i sveze Aremonio-Fagion. Zabilježen je izostanak vrsta Luzula pilosa, Galium odoratum, Cardamine bulbifera, Oxalis acetosella, Sanicula europaea i Mercurialis perennis koje Vukelić (2012) izdvaja kao razlikovne za subasocijaciju fagetosum. U subasocijacijama Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerridis i tilietosum tomentosae je zabilježen povećani udio termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis (Polygonatum latifolium, Fraxinus ornus, Cornus mas, Ruscus aculeatus i Viola hirta) i vrsta razreda Querco-Fagetea. Naglašena je prisutnost mezofilnih vrsta reda Fagetalia i vrsta sveza Carpinion betuli i Aremonio-Fagion unutar subasocijacije tilietosum tomentosae koje nisu zabilježene u subasocijaciji quercetosum cerridis. Subasocijacija brachypodietosum izvorno je klasificirana kao subasocijacija Carpino betuli-Quercetum roboris typicum, a analizom je izdvojena u zasebnu asocijaciju tj. subasocijaciju s vlastitim dijagnostičkim vrstama. Utvrđene dijagnostičke vrste ove subasocije ukazuju na promjenjene stanišne uvjete unutara zajednice Carpino betuli-Quercetum roboris. Za daljnju analizu asocijacija tj. subasocijacija hrasta lužnjaka potrebno je uskladiti postojeće fitocenološke snimke koje su klasificirane prema opredjeljenju autora u skladu sa analizom ovoga istraživanja. |
| Abstract (english) | Summary Pedunculate oak (Quercus robur L.) is a species that is represented in the forest vegetation of Croatia in the floral composition of 19 communities, and within 2 it is an edificator species. Forest communities in which pedunculate oak is an edificator are: pedunculate oak forest with large jaundice (Genisto elatae-Quercetum roboris) and pedunculate oak forest with hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris). The pedunculate oak forest with a large jaundice is the most famous floodplain of the pedunculate oak, which rarely periodically turns blue. It is a characteristic community of the lower reaches, and comes in the valleys of large rivers. Pedunculate oak forest with common hornbeam is a typical community of beams, ie the highest terrains of the lowland belt, because common hornbeam is a species that does not tolerate standing water and high groundwater levels. In the community Carpino betuli-Quercetum roboris there is an increased proportion of mesophilic species compared to the community Genisto elatae-Quercetum roboris, which is confirmed by Prilog 2 where certain diagnostic species of these two communities are determined. The latest research of oak communities has established its presence in the Dinaric area of Lika, which is very atypical. Vukelic et al. (2019) dealt with the issue of oak communities in the Dinaric area. The research determined the floral composition of Dinaric oak forests and came to the conclusion that it differs significantly from that in lowland oak forests. The results of the study resulted in the need for a comprehensive analysis of pedunculate oak communities with an emphasis on lowland areas. With this research, a statistical analysis of previously published relevés of communities with pedunculate oak as an edificator was conducted. A total of 273 phytocenological relevés were processed. Phytocenological relevés were entered into Turboveg in analytical form (Hennekens & Schaminée 2001). Cluster analysis was performed and multidimensional scaling was performed in Primer 6 (Clarke and Gorley 2001) to see the tendency to group the relevés. In order to determine the identity of the initially described subassociations, diagnostic species were determined based on fidelity values in Juice 7.0 (Tichý 2002). The studied communities are subassociations of the communities Genisto elatae-Quercetum roboris (aceretosum tatarici, carpinetosum betuli, caricetosum brizoidis and caricetosum remotae) and Carpino betuli-Quercetum roboris (typicum, fagetosum, quercetosum cerridis and tilietosum tomentosae). The analysis found that the relevés of certain associations / subassociations deviate from the typical description of associations / subassociations. One of the reasons for this is that these are very dynamic forest ecosystems and a number of phytocenological relevés represent progressive or regressive transitions between individual associations or subassociations. In the subassociation of a pedunculate oak forest with a large jaundice carpinetosum betuli an increased proportion of wetland species of Alnion inacanae and Alnetea glutinosae was established. The presence of wetland habitat species is a due to disturbed habitat conditions in the Carpino betuli-Quercetum roboris community. In the subassociation of carpinetosum betuli, the absence of mesophilic species (Veronica montana, Lamium galeobdolon, Paris quadrifolia, Polygonatum multiflorum, etc.) was determined, which Vukelic (2012) singles out as distinctive. Analysis of the subassociation Carpino betuli-Quercetum roboris typicum revealed that there are no characteristic species. The result is a dispersion of its relevés into clusters corresponding to the Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum subassociation and the Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoidis subassociation, indicating disturbance within the Carpino betuli-Quercetum roboris community. The study of the floral composition of the subassociation Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae revealed a significant participation of wet habitat species of Alnion inacanae and Alnetea glutinosae. The main difference in relation to the subassociation of carpinetosum betuli is the increased share of non-forest species of the order Molinio-Arrhenatheretea and the order Phragmiti-Caricetea elatae. Vukelić (2012) singles out the species Amorpha fruticosa, Carex riparia, Carex elata, Filipendula ulmaria, Lythrum salicaria and others as different species of subassociation of caricetosum remotae, which were not determined by this analysis. Analysis of the subassociation of caricetosum brizoidis in relation to other subassociations of pedunculate oak with large jaundice revealed species that do not have pronounced fidelity, which resulted in the coincidence of certain relevés with those of the subassociation Carpino betuli-Quercetum roboris carpinetosum betuli and caricetosum remotae. The overlap of certain relevés of the caricetosum brizoidis subassociation takes place because the taken relevés of this subassociation are located at the transition to these two subassociations. According to Vukelić (2012), the distinctive species of caricetosum brizoidis subassociation are Carex brizoides, Dryopteris carthusiana, Melampyrum nemorosum, Potentilla erecta, Veratrum album and others. In the subassociation Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum, the participation of mesophilic species of the order Fagetalia, species of the class Vaccinio-Piceetea and Aremonio-Fagion was recorded. determined. The absence of the species Luzula pilosa, Galium odoratum, Cardamine bulbifera, Oxalis acetosella, Sanicula europaea and Mercurialis perennis has been restablished, which Vukelić (2012) singles out as differentiating for the subassociation fagetosum. In the subassociations Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerridis and tilietosum tomentosae, an increased proportion of thermophilic species of the order Quercetalia pubescentis (Polygonatum latifolium, Fraxinus ornus, Cornus mas, Ruscus aculeatus and Viola hirta) was recorded. The presence of mesophilic species of the order Fagetalia and species of Carpinion betuli and Aremonio-Fagion connections within the tilietosum tomentosae subassociation were was not emphasized in the quercetosum cerridis subassociation. The brachypodietosum subassociation was originally classified as the Carpino betuli-Quercetum roboris typicum subassociation, and was analyzed as a separate association/subassociation with its own diagnostic species. The identified diagnostic species of this subassociation indicate altered habitat conditions within the Carpino betuli-Quercetum roboris community. For further analysis of associations/subassociations of pedunculate oak, it is necessary to coordinate the existing phytocenological relevés which are classified according to the author's determination in accordance with the analysis of this research. |
