| Abstract (croatian) | Prosječna masa ploda poljskog jasena s perutkom iznosi 0, 11476 g, a bez perutke 0, 05917 g. Prosječna duljina ploda iznosi 40, 67 mm a prosječna širina 9, 39 mm. Prosječna duljina sjemenke iznosi 16, 95 mm a prosječna širina 4, 79 mm. U svakom plodu nalazi se po 1 sjemenka iako su pronađeni i plodovi s 2 sjemenke s vjerojatnošću od 2%. Masa 1000 zračno suhih sjemenki iznosi 112 g. Intervali punog uroda sjemena nisu zadovoljavajući za prirodnu obnovu, njegovo sakupljanje za potrebe rasadnika i za dugoročno čuvanje. Terenskim opažanjima i uvidom u gospodarske osnove primijećen je problem gusto sklopljenih jasenovih sastojina, velikog obrasta, s malim volumenom i slabe vitalnosti krošanja što se očituje kroz količinu uroda sjemena. Sjeme za rasadničku proizvodnju treba biti u kategoriji selekcioniran (SE) ili kvalificiran (KV). Sjeme treba sakupljati s dubećih stabala u godini punog uroda jer je tada kvaliteta sjemena najbolja. Sjeme poljskog jasena pripada u skupinu Ortodox sjemena s dubokom dormantnošću. Sadržaj vlage u takvom sjemenu može se spustiti na nisku razinu (ispod 10%) i može ga se čuvati na niskim pozitivnim temperaturama. Nakon čuvanja sjeme ponovo dobro upija vodu. Većina vrsta jasena ima dvostruko dormantno sjeme zbog nepropusnosti sjemene ljuske i unutarnjih čimbenika. Stupanj dormantnosti ovisi o starosti sjemena, klimi i provenijenciji pri čemu je starije sjeme jače dormantno od svježeg. Najbolji rezultati predsjetvene pripreme dobiju se tako da se sjeme najprije drži od 6. do 16. tjedna na temperaturi od 15 do 20 °C (zbog rasta embrija) te nakon toga 16. tjedana na temperaturi od 3 °C (zbog savladavanja dormantnosti embrija). Utvrđeni visoki vitalitet svježe sakupljenog sjemena od 84, 75% iz Lipovljanskih nizinskih šuma je preduvjet za uspješnu prirodnu obnovu. Nakon 95 dana čuvanja sjemena u stajaćoj vodi vitalitet je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na svježe sjeme i iznosio je visokih 84%. Nakon 166 dana čuvanja sjemena u vodi vitalitet je iznosio 43%. U pokusu ispitivanja vitaliteta svježeg i preležalog sjemena u rasadniku utvrđen je vitalitet kod svježeg sjemena od 91%, a u slučaju preležalog 87%. Preporučuje se početak sakupljanja sjemena poljskog jasena od druge polovice mjeseca kolovoza jer takvo sjeme pokazuje visoki vitalitet. Kod sjetve sjemena u rasadniku treba voditi brigu o njegovoj starosti, predsjetvenoj pripremi i vremenu sjetve. Navodnjavanje gredica povećava ukupnu rasadničku klijavost sjemena gotovo u svim istraživanim grupama i predlaže se kao neophodna mjera njege u rasadniku odmah nakon sjetve pa do završetka nicanja sjemena a i kasnije tijekom uzgoja. Prosječna rasadnička klijavost sjemena tretiranog toplo–vlažnom i hladno–vlažnom stratifikacijom, za svih 6 grupa, iznosila je 24, 99 % a sjemena tretiranog hladnom stratifikacijom 25, 02 %. Iz ovih istraživanja proizlazi kako je samo hladna stratifikacija sjemena dovoljna, ali i jednostavnija, za savladavanje njegove dormantnosti. U istraživanju utjecaja agrogela, gnojidbe, ektomikorize i navodnjavanja na morfološki i fiziološki status šumskih sadnica poljskog jasena u kontejnerima volumena 620 cm3 s devet tretmana, sadnice tretirane agrogelom, ektomikorizom te uz normalnu gnojidbu i redovito zalijevanje imale su u prosjeku najveću visinu od 300 mm, promjer vrata korijena 8, 00 mm i 15 listova. Suši uvjeti zbog izloženosti kontejnera doveli su do najmanjih visina sadnica zbog ugibanja micelija ektomikoriznih gljiva. Prosječno najveća vrijednost indeksa relativnog sadržaja ukupnih klorofila (CCI) u lišću, mjerena u dva navrata, utvrđena je kod sadnica tretiranih agrogelom uz normalnu gnojidbu i zalijevanje svaki drugi put. Prosječno najveća vrijednost vodnog potencijala (Ψ) sadnica na dan 20.07.2014. godine utvrđena je kod istih sadnica i iznosila je 11, 1, a najmanja u iznosu od 6, 3 kod sadnica tretiranih agrogelom uz reduciranu gnojidbu za 50% i redovito zalijevanje. Najveći Dicksonov indeks kvalitete (DQI) utvrđen je također kod kontejnerskih sadnica tretiranih agrogelom uz normalnu gnojidbu i zalijevanje svaki drugi put i iznosio je 0, 84 što nam govori kako je riječ o sadnicama najbolje kvalitete s obzirom na morfološke značajke. Najmanji Dicksonov indeks kvalitete dobiven je kod sadnica tretiranih agrogelom uz reduciranu gnojidbu za 50% i redovito zalijevanje i iznosio je 0, 63 što nam govori o morfološki najlošijem tipu sadnica. Istraživan je utjecaj suše, normalnog zalijevanja i saturacije supstrata na morfološko i fiziološko stanje kontejnerskih sadnica poljskog jasena. Nakon 72. dana izmjeren je visinski rast i prirast, vodni potencijal, fotosintetska učinkovitost i sadržaj ukupnih klorofila u mezofilu lista. Sadnice iz tretiranja suše odmah su propale. Sadnice u uvjetima saturacije supstrata imale su prosječno 62 mm veći visinski i 1, 81 mm veći debljinski prirast u odnosu na sadnice koje su normalno zalijevane. U uvjetima saturacije supstrata sadnice su bile pod niskim vodnim stresom ili visokim vodnim potencijalom u odnosu na sadnice koje su se zalijevale kod kojih je utvrđen nizak vodni potencijal ili visoki vodni stres. Prosječna vrijednost maksimalnog kvantnog prinosa fotosustava II (Fv/Fm) kod sadnica tretiranih saturacijom supstrata iznosila je 0, 82 a kod sadnica koje su normalno zalijevane 0, 65. Što su vrijednosti Fv/Fm manje sadnica je u većem fiziološkom šoku. Kod procjene kvalitete šumskih sadnica treba uzeti u obzir genetske, morfološke i fiziološke kriterije. Na sve kriterije kvalitete šumskih sadnica u rasadniku možemo utjecati odabirom željenog šumskog reprodukcijskog materijala i primjenom odgovarajućih uzgojnih mjera. Stresni čimbenici kod šumskih sadnica su: ekstremne temperature, isušivanje, mehaničke ozljede i smanjivanje zalihe hranjiva. Značajniji je kumulativni učinak više stresnih čimbenika nego suma jednog stresora. Poljski jasen pripada u skupinu higrofilnih vrsta drveća pa je razumljivo kako je korijenski sustav nakon vađenja sklon brzom isušivanju korjenovih dlačica koje su od presudnog značaja za preživljenje sadnica nakon presadnje. Zbog neadekvatnog postupanja šumskim sadnicama od trenutka vađenja u rasadniku do sadnje na terenu sadnice propadaju. Sadnice treba vaditi u rasadnicima po povoljnom vremenu što znači bez vjetra i jake sunčeve radijacije. Korijenski sustav sadnica poljskog jasena, ali i ostalih vrsta, mora biti prikladno zaštićen do trenutka presadnje na terenu. Najbolje je ako sadnice iz rasadnika odmah idu na teren u kamionima s hladnjačom koji održavaju niske temperature i visoku vlažnost zraka. U svijetu se koriste posebne vreće i kontejneri za transport i zaštitu sadnica od trenutka vađenja iz rasadnika ili kamiona–hladnjače do sadnje na terenu. U takvim vrećama ili kontejnerima, korijenski sustav sadnica je zaštićen od vjetra i sunčeve radijacije. U zadnje vrijeme se intenzivno proizvode kontejneri za zaštitu sadnica tijekom rukovanja. Na terenu je važno saditi žive, morfološki i fiziološki prilagođene sadnice stanišnim prilikama te one sadnice koje su od trenutka vađenja do sadnje na terenu doživjele što manje stresnih čimbenika koji umanjuju njezine kvalitete. U takvim situacijama za očekivati je dobar uspjeh nakon sadnje (80 i više%) i manje troškove na popunjavanju. Zbog brze ontogeneze u mladosti, sadnice poljskog jasena klasično se uzgajaju u rasadnicima kao sadnice gologa korijena dobi 1+0 ili sadnice obloženoga korijena dobi 1+0. Kontejnerska sadnica je sprema ići na teren u trenutku kada korijenski sustav proraste raspoloživi volumen supstrata a da se ne stvore deformacije korijena tipične za određene tipove PVC kontejnera. U Republici Hrvatskoj dominira generativni uzgoj šumskih sadnica poljskog jasena ali će se u vrlo bliskoj budućnosti morati započeti s vegetativnim načinima uzgoja rezistentnih genotipova na invazivnu gljivu Hymenoscyphus fraxineus (HF). Utvrđen je prirodni mehanizam otpornosti na fitopatogeni organizam te daljnjom selekcijom i razmnožavanjem (generativno i/ili vegetativno) genetskih otpornih jedinki moguće je dugoročno očuvanje genofonda i produkcija rezistentnog rasadničarskog materijala za sanaciju sastojina zahvaćenih sušenjem. Istraživana je problematika sadnje sadnica poljskog jasena u uvjetima sanacije šumskih sastojina uslijed sušenja. Na uspjeh preživljavanja šumskih sadnica nakon sadnje utječe njihova genetska, morfološka i fiziološka kvaliteta, ali i kvaliteta sadnje na terenu. Ponekad je ispravna sadnja važnija za preživljenje i dobar inicijalni rast sadnica nego njezine kvalitativne karakteristike sadnice. Ilustracijama su prikazani primjeri nepravilnog i pravilnog kopanja sadne jame i nepravilna sadnja sadnica poljskog jasena gologa i obloženoga korijena. Slikovno su prikazani i primjeri loših i dobrog geometrijskog oblika sadne jame. U radu su prikazani primjeri dobre prakse koji se provode u nekim zemljama srednje Europe i Skandinavije kod umjetne obnove i pošumljavanja. |
