Paginacija


Populacijska varijabilnost obične borovice (Juniperus communis L.) u Lici prema morfološkim obilježjima bobuljastih češera
Populacijska varijabilnost obične borovice (Juniperus communis L.) u Lici prema morfološkim obilježjima bobuljastih češera
Suzana Rajković
Cilj ovoga rada bio je utvrditi morfološku varijabilnost bobuljastih češera obične borovice (Juniperus communis L., Cupressaceae) na području Like. Uzorci iglica za morfometrijska istraživanja sakupljeni su iz tri prirodne populacije: Brinje, Krasno i Otočac. Ispitivanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi šest morfoloških karakteristika bobuljastih češera, pri čemu su u analizi podataka korištene multivarijatne i deskriptivne...

ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ZAGREB
ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA ZAGREB
Domagoj Jurič
U ovom radu bit će riječi o zaštitnim šumama i šumama posebne namjene na području Uprave šuma Zagreb. Upoznat ćemo se sa njihovim značajem, namjenom, funkcijama, šumskim zajednicama te svim ostalim čimbenicima koji tvore šumski ekosustav navedenih zaštićenih površina kojima gospodari Uprava šuma Zagreb.

Šume visoke zaštitne vrijednosti na području Kupresa
Šume visoke zaštitne vrijednosti na području Kupresa
Dominik Zrno
U ovom završnom radu obrađena su dva poglavlja. Prvo se odnosi na zakonski okvir zaštite šuma u kojemu su prikazani pojedini članci Zakona o šumama Federacije BiH. Drugo poglavlje se odnosi na šume visoke zaštitne vrijednosti - HCVF na području općine Kupres, koje su opisane pomoću elaborata koji je izradila šumarija Kupres. Prikazani su pojedini odsjeci zaštićenih površina, topografske karte i tablični prikazi.
 Katalog ekoloških događanja u široj okolici Zagreba
Katalog ekoloških događanja u široj okolici Zagreba
Ana Pehar
Uvodno se obrazlažu ideja, pojam ekološkog događanja, uloga JU zaštićenih područja i značenje projekta. Detaljno se obrazlaže važnost ekološkog događanja te značaj pripreme kataloga ekoloških događanja kao predmeta rada. Također se opisuju objekti istraživanja. U središnjem dijelu obrazlaže se koncept upitnika za prikupljanja podataka od javnih ustanova za zaštitu prirode kao mreže nositelja ekoloških događanja. Kroz strukturnu analizu daju se pregled, profil,...
 Klimatski odziv stabala obične smreke (Picea abies L. (H. Karst)) i obične jele (Abies alba Mill.) na području Sjevernog Velebita
Klimatski odziv stabala obične smreke (Picea abies L. (H. Karst)) i obične jele (Abies alba Mill.) na području Sjevernog Velebita
Krešimir Begović
Kao dio međunarodnog projekta pod nazivom Mixed severity disturbances as drivers of structural variability and carbon dynamics at the stand and landscape levels, ovaj rad obuhvaća opis problematike rasta i razvoja stabala smreke (Picea abies (L.) H.Karst.) i jele (Abies alba Mill.) na području NP Sj. Velebit u prašumskom ekosustavu lokaliteta Smrčevih dolina. Opisuje se povezanost rasta stabala sa promjenama klime u posljednjih 115 godina promatrajući promjene u radijalnom...
 Metode upravljanja Nacionalnim parkovima
Metode upravljanja Nacionalnim parkovima
Ivana Matošević
Tema ovog završnog rada bila je metode upravljanja Nacionalnim parkovima, tj. razlike upravljanja nacionalnim parkovima u Hrvatskoj i Australiji. Svi Nacionalni parkovi u Hrvatskoj i u svijetu funkcioniraju po određenim pravilima i regulativama koje su donešene početkom 20 st. U tim pravilima tj. zakonima donešene su mnoge regulative od prostornog planiranja, zaštićenih zona, graditeljstva pa sve do turizma koji je vezan za nacionalne parkove i najvažnije zakoni o očivanju prirodne...
 Strukturna obilježja prašume Muški bunar na Psunju
Strukturna obilježja prašume Muški bunar na Psunju
Andrea Spiedlick
Specijalni rezervat Muški bunar, smješten je na 750 – 800 m n.v. Na tlima tipa rankera i plitkih distrično smeđih tala razvila se gorska šuma obične bukve i kitnjaka, a na dubljim distrično smeđim lesiviranim tlima dolazi gorska šuma obične bukve. S obzirom da na te šume čovjek nikad nije bitno utjecao u obliku gospodarskih zahvata, te da su i službeno zaštićene, možemo ih svrstati u prašumski tip sastojina. Prašume Prašnik i Muški bunar zadnji i jedini ostaci čuvenih...
 Turističko vrednovanje zaštićenih područja prirode u Splitsko - dalmatinskoj  županiji
Turističko vrednovanje zaštićenih područja prirode u Splitsko - dalmatinskoj županiji
Ivana Mihaljević
Uvodno se obrazlažu značaj i uloga turističke funkcije u zaštićenim područjima prirode. Sažeto se navode dobre i negativne turizma te povezanost intenziteta i oblika posjećivanja s ciljevima pojedine kategorije zaštićenog područja, sukladno IUCN matrici uprvaljanja. U središnjem se dijelu za zaštićena područja Splitsko-dalmatinske županije analiziraju potencijali pojedinog područja za posjećivanje: pristupnost, parkovna infrastruktura (edukacijske table, poučne staze,...
ANALIZA RAZVOJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA UZ UTJECAJ
 TURISTIČKE DJELATNOSTI
ANALIZA RAZVOJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA UZ UTJECAJ TURISTIČKE DJELATNOSTI
Marija Majnarić
Temelj razvoja zaštićenog područja je očuvanje i zaštita biloške i krajobrazne raznolikosti. Uz navedeno danas se pojavljuju različiti interesi dionika zaštićenog područja. Radi toga potrebno je uskladiti bilo koju djelatnost s osnovimnim ciljevima zaštite prirode. U radu će se analizirati utjecaj turističke djelatnosti na zaštićeno područje.
Aaliza obilježja usluga ekoturizma na području Općine Pisarovina
Aaliza obilježja usluga ekoturizma na području Općine Pisarovina
Monika Lovre
Tema ovog diplomskog rada su obilježja ekoturizma u Republici Hrvatskoj, odnosno postoji li mogućnost razvitka ekoturizma na području Općine Pisarovina. Općina Pisarovina površinom od 145,07 km² je najveća Općina u Zagrebačkoj županiji s najmanjom gustoćom naseljenosti koja iznosi 25,43 % stanovnika/km² što rezultira velikim potencijalom za razvoj ekoturizma. Ukratko su prikazane glavne specifičnosti i načela Općine Pisarovina, te je tablično i grafički prikazana trenutna...
Afrička svinjska kuga u Europi
Afrička svinjska kuga u Europi
Fabijan Šarčević
Afrička svinjska kuga je brzošireća zarazna bolest koja se odlikuje visokim mortalitetom. Predstavlja ozbiljan rizik zbog intenzivnog prekograničnog prometa ljudi i robe, kao i zbog nemogućnosti kontrole kretanja inficiranih divljih svinja. U Europi se pojavila 2007. godine u Gruziji i otada se proširila u više Europskih zemalja. Kod uzgoja domaćih svinja radi se na biosigurnosnim mjerama na gospodarstvima, dok se kod divljih svinja preventivno provodi smanjenje matičnoga fonda.

Paginacija