| Sažetak | Drvo je materijal koji dolazi iz prirode, iz toga razloga se drugačije ponaša u usporedbi s materijalima kao što su beton ili čelik. Drvo je higroskopan materijal tako da uslijed navlaživanja bubri, a tijekom isušivanja uteže. Osim promjene dimenzija, sklono je i promjenama oblika, tj. deformiranju. Iz toga razloga, znanstvenici pokušavaju različitim metodama smanjiti te promjene dimenzija. Neki od načina su modifikacije materijala, primjena različitih premaza, ili ojačavanje drva različitim materijalima, u različitim zonama. Neki od materijala koji se koriste su metali (čelik, aluminij, itd.) različitih profila (šipke, ploče, trake, nazubljene ploče, itd.), vlakna (staklena vlakna, karbonska vlakna, itd.) u kombinacija s adhezivima, različite plastične mase i drugo. Svrha ovog eksperimenta je ispitati mogućnost smanjenja deformacija drva, tj. ukrućivanja drva pri mehaničkom opterećenju dodavanjem drugih materijala u tlačnu/vlačnu zonu. Za potrebe eksperimenta su korištene hrastove lamelirane gredice dimenzija 1000 mm x 60 mm x 60 mm u kojima je na dvije suprotne strane izrađen utor presjeka 40 mm x 6 mm predviđen za umetanje ukruta izrađenih od aluminija, čelika, karbonskih vlakana, staklenih vlakana, epoksidne smole, poliesterske smole i plastike. Nakon uljepljivanja ukruta utori se zatvaraju drvenim hrastovim lamelama dimenzija 1000 mm x 60 mm x 5 mm. Tako izrađeni elementi, podvrgnuti su ispitivanju na savijanje u četiri točke.
Očito je da je svaki od ovdje korištenih materijala doprinio smanjenju deformacija pri opterećenjima od 4000 N o 9000 N, dok pri 14000 N i neposredno prije loma probe to nije slučaj. Isto tako treba naglasiti da su pojedini materijali poput čelika, i jednog sloja karbonskih vlakana u poliesterskoj smoli rezultirali većom zaostalom deformacijom kod rasterećenja na 10 N u odnosu na hrastove probe bez ojačanja.
Čelične ukrute 40 x 5 mm rezultirale su praktički najmanjim pomakom tijekom opterećenja, ali i gotovo najvećom zaostalom deformacijom nakon rasterećenja s 14000 N na 10 N. Općenito možemo zaključiti da su ojačanja od aluminija i čelika učinkovitija od ojačanja od staklenih ili karbonskih vlakana ulijepljenih epoksidnom smolom. Ukupna deformacija u trenutku loma je manja kod materijala s inače manjim pomakom (npr aluminij). |
