| Sažetak | U današnje vrijeme u Hrvatskoj i svijetu sušenje šuma poprima sve veće razmjere. U mnogim zemljama svijeta šume su izložene industrijskim onečišćenjima, krčenju, prekomjernom iskorišćivanju te pretvaranju šuma u druge kulture, što utječe na povećanje oštećenosti i propadanje šuma.
Na području slavonske Posavine rasprostiru se najvrijednije šume hrasta lužnjaka, koje se ubrajaju u najvažnija šumska područja u Hrvatskoj. Novija istraživanja procjene oštećenosti šuma pokazuju značajan porast oštećenosti šuma hrasta lužnjaka. Prema dobivenim rezultatima oštećenost hrasta lužnjaka postupno je rasla od 2002. godine da bi 2005. godine bio zabilježen novi porast od 2,8%, te se hrast lužnjak ubraja u najugroženije vrste listača (Seletković i Potočić 2004). Iako se smatra da je posljedica sve većeg sušenja sastojina hrasta lužnjaka ovoga područja onečišćenje okoliša i hidrotehnički i infrastrukturni zahvati, kao što je izgradnja obrambenog nasipa Rajevo Selo – Gunja – Bosut – Mitrovica (došlo je do poremetnje vodnog režima, nema više direktnih poplava Save na Spačvanskom području), svi ovi čimbenici utječu na zdravstveno stanje šuma, međutim pravi uzroci sušenja još nisu utvrđeni.
Propadanje i odumiranje stabala je kompleksne naravi i posljedica biotskih, pedosferskih, topografskih, klimatskih i drugih čimbenika. Štete od propadanja šuma odražavaju se u smanjenju prirasta, poremetnji potrajnog gospodarenja i smanjenju kvalitete drva. To se nepovoljno odražava na općekorisne funkcije šuma. Jedna od mogućnosti procjene zdravstvenog stanja šumskih sastojina je i količina odumrlih stabala (sušaca).
Za praćenje zdravstvenog stanja šuma koristimo se ICK filmom. Na ICK aerosnimcima oštećenost se uočava, ponekad i prije nego se u prirodi pojave oku uočljivi znakovi, zbog promjene spektralne refleksije vegetacije. Morfološke promjene koje nastaju u krošnji vezane su uz odumiranje grana, gubitak lišća, a fiziološke promjene utječu na promjenu boje lišća, što ujedno uvjetuje promjenu u refleksiji oboljele vegetacije.
2
Budući da činjenice ukazuju na povećanje sušenja i promjene zdravstvenog stanja šuma hrasta lužnjaka, a zbog velike gospodarske, ekološke i općekorisne vrijednosti šumskog ekosustava koje tvori ova vrsta drveća na području slavonske Posavine, naš primarni zadatak je provođenje što kvalitetnijih i češćih istraživanja ovog područja, kako bi se pojava oštećenja i zdravstvenog stanja što bolje proučila, kontrolirala i ako je moguće spriječila. |
