Šumskouzgojne značajke divlje trešnje u mladiku hrasta lužnjaka i običnoga graba

završni rad

• Naslov (engleski): Silvicultural properties of wild cherry in the young stand of pedunculate oak and common hornbeam
• Autor: Josip Frljić
• Mentor: Igor Anić (mentor)
• Član povjerenstva: Igor Anić (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-09-23, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo; Ekologija i uzgajanje šuma

Sažetak

U ovom se radu analizira kakvoća mladih stabala divlje trešnje u smjesi s hrastom
lužnjakom i običnim grabom. Pokus je postavljen u Nastavno-pokusnom šumskom objektu
(NPŠO) Zagreb, Gospodarska jedinica Dubrava lug − Mokrice, odjel 11, u mladiku hrasta
lužnjaka s običnim grabom u kojem su prilikom pomlađivanja posađene sadnice divlje
trešnje. Na svakom su stablu divlje trešnje izmjerene sljedeće varijable: totalna visina, prsni
promjer, pripadnost sastojinskoj etaži, duljina debla do rašlje (ako postoji), duljina deblja
do prve žive grane koja je dio krošnje, zakrivljenost debla, oblik krošnje i zdravstveno
stanje. Ciljevi istraživanja bili su: a) analizirati kakvoću stabala divlje trešnje koja rastu u
smjesi s hrastom lužnjakom i običnim grabom u sastojini koja je u razvojnom stadiju
mladika, b) predložiti šumskouzgojne postupke za poboljšanje kakvoće stabala divlje
trešnje. Nakon obavljenog istraživanja može se zaključiti sljedeće: 1) Na totalnu visinu i
prsni promjer stabala divlje trešnje u velikoj omjeru utječe svjetlost. Stabla koja su imala
veliku količinu dostupne (ploha 1) svjetlosti su u prosjeku za oko 15 % viša te su imala
43,74 % veći prsni promjer nego stabla koja su imala reduciranu količinu svjetlosti (ploha
3); 2) Na pravnost stabala divlje trešnje također značajniji utjecaj ima svjetlost.
Povećanjem količine svjetlosti stabla divlje trešnje u pravilu su pravnija; 3) Povećana
količina svjetlosti ima loš utjecaj na broj rašljavih stabala, te na oblik krošnje; 4) Divlja
trešnja je pokazala dobre rezultate kad je u pitanju zdravstveno stanje. Rezultati po
plohama su pokazali da svjetlost također ima značajan utjecaj na zdravstveno stanje te se
smanjenjem količine svjetla pogoršava zdravstveno stanje. Rezultati nam prikazuju
značajne razlike među plohama gdje je na plohi 1 oko 90 % stabala bilo zdravo, a na plohi
3 samo 60 %, od čega je 20 % bilo lošeg zdravstvenog stanja; 5) Divlja trešnja ima loš
utjecaj na stabla hrasta lužnjaka u mladiku koja je potisnula. Za opstanak hrasta lužnjaka
treba se provesti visoka proreda usmjerena na stabla divlje trešnje.

• Ključne riječi: vočkarice; stabala divlje trešnje; hrast lužnjak
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:021389
• Studijski program: Naziv: Šumarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka šumarstva (univ. bacc. ing. silv.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-11-30 10:42:27