Pages

Anatomska svojstva juvenilnog drva bijele topole (Populus alba L.) uz rijeku Dravu
Anatomska svojstva juvenilnog drva bijele topole (Populus alba L.) uz rijeku Dravu
Iva Ištok
Bijela topola (Populus alba L.) uzgojno je interesantna kao vrsta otporna na sušu i tolerantna na varijacije u razini podzemnih voda. O brojnim vrstama topola danas postoji poprilično znanje, dok anatomska svojstva potencijalno uzgojno interesantnih klonova poput ˈL-12ˈ i ˈVillafranceˈ do sada nisu uopće istraživana. Uz to, anatomska svojstva drva bijele topole iz prirodnih populacija nedovoljno su istražena i nisu kvantificirana. U disertaciji su istražena anatomska svojstva...
Anoplophora chinensis (Forster, 1771) (Coleoptera, Cerambycidae)  biologija, putovi introdukcije i mogućnost njenog štetnog utjecaja na šumsku vegetaciju Hrvatske
Anoplophora chinensis (Forster, 1771) (Coleoptera, Cerambycidae) biologija, putovi introdukcije i mogućnost njenog štetnog utjecaja na šumsku vegetaciju Hrvatske
Andrija Vukadin
Azijska strizibuba - Anoplophora chinensis (Forster), podrijetlom iz NR Kine, prvi puta je pronaĊena u Hrvatskoj u rasadniku u Turnju, kraj Zadra 2007. Vizualni pregledi šumskih sastojina obavljeni su na procijenjenim podruĉjima najvećeg rizika udomaćenja u blizini luka Rijeka, Split i Zadar, kao i parkovima, privatnim vrtovima i rasadnicima koji distribuiraju sadni materijal podrijetlom iz zemalja Dalekog Istoka. U šumskim sastojinama obavljeno je 9 vizualnih pregleda i nisu...
Ekonomska analiza gospodarenja šumama obične jele (Abies alba Mill.) jednodobne strukture
Ekonomska analiza gospodarenja šumama obične jele (Abies alba Mill.) jednodobne strukture
Karlo Beljan
Istražene su ekonomske prednosti i nedostaci primjene regularnog i prebornog načina gospodarenja u šumama obične jele jednodobne strukture. Na izabranom objektu istraživanja unutar Gospodarske jedinice Škamnica (šumarija Brinje) koja je karakteristična po svojoj homogenosti, nagomilanoj drvnoj masi u visokim debljinskim stupnjevima, otežanom pomlađivanju i jednodobnoj strukturi istražene su mogućnosti uspostave normalne regularne i normalne preborne šume kojoj prethodi...
Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnim nasadima s potomstvom iz odabranih sjemenskih sastojina
Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnim nasadima s potomstvom iz odabranih sjemenskih sastojina
Maja Morić
Genetska raznolikost (varijabilnost, diverzitet) temeljni je dio ukupne biološke raznolikosti, a predstavlja bogatstvo različitih alela odnosno gena narazinama jedinki, populacija odnosno vrsta. Veća razina genetske raznolikosti omogućava populacijama veći kapacitet prilagođavanja putem prirodneselekcije i zbog toga je važan preduvjet njihova opstanka u promjenjivomokolišu. Stoga su upoznavanje i očuvanje genetske raznolikosti izuzetnovažne aktivnosti za dugoročni opstanak vrsta...
Genetska varijabilnost i geografsko strukturiranje populacija gubara (Lymantria dispar L.) u šumama Europe
Genetska varijabilnost i geografsko strukturiranje populacija gubara (Lymantria dispar L.) u šumama Europe
Nikola Lacković
Gubar je polifagni leptir rasprostranjen većim dijelom sjeverne hemisfere. Za gubara su karakteristične periodičke gradacije, a zbog polifagnosti i sposobnosti za longitudinalne i latitudinalne ekspanzije spada među najznačajnije biotske uzročnike poremećaja i šteta u šumama Europe, a štete se generalno povećavaju od zapada prema istoku i od sjevera prema jugu. Kompleksi prirodnih neprijatelja imaju izraženu ulogu u regulaciji brojnosti i na populacijsku dinamiku gubara, no...
Mikorizne gljive kao biološki pokazatelj zdravstvenog stanja kultura crnog bora (Pinusnigra J. F. Arnold) u Istri
Mikorizne gljive kao biološki pokazatelj zdravstvenog stanja kultura crnog bora (Pinusnigra J. F. Arnold) u Istri
Željko Zgrablić
Mikorizne makro gljive iznimno su značajne za fiziološko stanje biljnog simbionta te ga u određenoj mjeri štite od biotskih i abiotskih uzročnika stresa. Na području istraživanja u Istri, patogena gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton uzrokovala je značajno sušenje kultura crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) tijekom posljednjih 25 godina, a odnos ektomikoriznih gljiva i S. sapinea do sada nije istraživan. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati mikocenozu kultura...
Model razvoja temeljnice u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić 1959 ex Rauš 1969)
Model razvoja temeljnice u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić 1959 ex Rauš 1969)
Vladimir Novotny
Osnovni cilj disertacije bio je istražiti razvoj temeljnice u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba, utvrditi bitne odnose koji utječu na njezin razvoj te izraditi modele razvoja temeljnice na razini gospodarskih lužnjakovo-grabovih sastojina u Republici Hrvatskoj, na razini trajnih pokusnih ploha osnovanih u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba i na razini stabala na trajnim pokusnim plohama. Modeliranje temeljnice na razini gospodarskih sastojina provedeno...
Model sustava motivacije i stimulacije u poduzeću za preradu drva
Model sustava motivacije i stimulacije u poduzeću za preradu drva
Josip Faletar
Kvalitetna prezentacija tvrtki za preradu drva i proizvodnju namještaja Republike Hrvatske na međunarodnom tržištu, uz kvalitetu i prepoznatljiv dizajn, iziskuje i proizvodne rezultate koji se temelje na zainteresiranosti zaposlenika da posao koji obavljaju bude obavljena vrijeme te u količinama i kvaliteti koja se traži. Pri upravljanju ljudskim potencijalima u tvrtkama važnu ulogu igra motiviranost zaposlenika za postizanjem kvalitetnih rezultata proizvodnog procesa. Mnoge su se...
Nove biotehničke metode integrirane zaštite hrastove oblovine od potkornjaka drvaša
Nove biotehničke metode integrirane zaštite hrastove oblovine od potkornjaka drvaša
Milivoj Franjević
Potkornjaci drvaši su skupina ksilomicetofagnih kornjaša iz porodice Curculionidae koji su važni tehnički štetnici na hrastovoj oblovini. Ekonomski gledano galerije koje stvaraju u drvetu i koje su naseljene ambrozija gljivama i smanjuju vrijednost hrastove oblovine i do nekoliko puta od njene potencijalne, maksimalne tržišne vrijednosti. Hrvatske šume d.o.o kao državno poduzeće koje danas gospodari najvećim dijelom šumskog bogatstva Hrvatske od kojeg 14 % drvne zalihe...
Odnosi populacija sitnih glodavaca kao rezervoara prirodno-žarišnih zoonoza u šumskim ekosustavima obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Republici Hrvatskoj
Odnosi populacija sitnih glodavaca kao rezervoara prirodno-žarišnih zoonoza u šumskim ekosustavima obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Republici Hrvatskoj
Linda Bjedov
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj ima najveći areal, najzastupljenija je vrsta na obraslom šumskom zemljištu i pojavljuje se u velikom broju šumskih zajednica. Urod bukvice bilježi se kao bitan faktor porasta populacije sitnih glodavaca. Sitni glodavci poznatisu prijenosnici niza zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čovjeka, uključujući hanta viruse i leptospire. Ciljevi ovog istraživanja su praćenje populacija sitnih glodavaca, utvrđivanjeodnosa zatupljenih vrsta...
Pogodnost sustava pridobivanja drvne biomase u smrekovoj šumskoj kulturi
Pogodnost sustava pridobivanja drvne biomase u smrekovoj šumskoj kulturi
Dinko Vusić
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja pogodnosti primjene djelomično mehaniziranih i mehaniziranih sustava pridobivanja drvne biomase u uvjetima neprorjeđivane smrekove šumske kulture. Kao preduvjet za interpretaciju razultata istraživanja sustava pridobivanja drvne biomase istražen je potencijal iznačajke nadzemne biomase stabala obične smreke, koje ju definiraju u smislu ulazne sirovine u proizvodni sustav. Izrađeni su matematički modeli za izračun količina i...
Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)
Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)
Krunoslav Arač
Tijekom 2005. i od 2010. do 2015. godine gljiva Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. uzrokovala jezarazu na 154 živih stabala obične bukve. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi rasprostranjenostgljive u arealu obične bukve u Hrvatskoj, a živa zaražena stabla obične bukve obilježiti rednimbrojevima, utvrditi lokaciju, izmjeriti prsni promjer, zabilježiti prvu godinu zaraze, procijeniti oštećenjadebla i krošnje, te svake godine procjenjivati osutost krošnji i evidentirati...

Pages