Paginacija

Adaptivna genetska varijabilnost odabranih europskih provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus Robur L.) izloženih sušnom stresu
Adaptivna genetska varijabilnost odabranih europskih provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus Robur L.) izloženih sušnom stresu
Ivica Čehulić
Poznavanje genetske varijabilnosti vrsta visoke ekonomske i ekološke vrijednosti kao što je hrast lužnjak (Quercus robur L.) te njihovih svojstava u promjenjivim uvjetima okoliša osobito je važno u kontekstu aktualnih klimatskih promjena. Prostorna varijabilnost pojave klimatskih ekstrema, poput dugoročnog izostanka oborina, predstavlja potencijalni rizik za hrast lužnjak obzirom na njegovu široku rasprostranjenost i preferiranog vlažnog staništa. Istraživanje je provedeno na...
Anatomska svojstva juvenilnog drva bijele topole (Populus alba L.) uz rijeku Dravu
Anatomska svojstva juvenilnog drva bijele topole (Populus alba L.) uz rijeku Dravu
Iva Ištok
Bijela topola (Populus alba L.) uzgojno je interesantna kao vrsta otporna na sušu i tolerantna na varijacije u razini podzemnih voda. O brojnim vrstama topola danas postoji poprilično znanje, dok anatomska svojstva potencijalno uzgojno interesantnih klonova poput ˈL-12ˈ i ˈVillafranceˈ do sada nisu uopće istraživana. Uz to, anatomska svojstva drva bijele topole iz prirodnih populacija nedovoljno su istražena i nisu kvantificirana. U disertaciji su istražena anatomska svojstva...
Anoplophora chinensis (Forster, 1771) (Coleoptera, Cerambycidae)  biologija, putovi introdukcije i mogućnost njenog štetnog utjecaja na šumsku vegetaciju Hrvatske
Anoplophora chinensis (Forster, 1771) (Coleoptera, Cerambycidae) biologija, putovi introdukcije i mogućnost njenog štetnog utjecaja na šumsku vegetaciju Hrvatske
Andrija Vukadin
Azijska strizibuba - Anoplophora chinensis (Forster), podrijetlom iz NR Kine, prvi puta je pronaĊena u Hrvatskoj u rasadniku u Turnju, kraj Zadra 2007. Vizualni pregledi šumskih sastojina obavljeni su na procijenjenim podruĉjima najvećeg rizika udomaćenja u blizini luka Rijeka, Split i Zadar, kao i parkovima, privatnim vrtovima i rasadnicima koji distribuiraju sadni materijal podrijetlom iz zemalja Dalekog Istoka. U šumskim sastojinama obavljeno je 9 vizualnih pregleda i nisu...
Ekološko – vegetacijske značajke šumskih stanišnih tipova Grada Zagreba obuhvaćenih ekološkom mrežom NATURA 2000
Ekološko – vegetacijske značajke šumskih stanišnih tipova Grada Zagreba obuhvaćenih ekološkom mrežom NATURA 2000
Ivana Plišo Vusić
Natura2000 temeljna je ekološka mreža zaštite i očuvanja prirodnih stanišnih tipova u Europskoj uniji. Ona na području Grada Zagreba obuhvaća približno 8 300 ha šumske površine, na kojoj je snimljena 101 fitocenološka ploha. Nakon obrade prema Braun-Blanquetovoj metodologiji (1964) utvrđeno je 14 šumskih asocijacija, koje su prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske iz 2014. godine svrstane u 14 prirodnih šumskih stanišnih tipova. Uz njih je ustanovljeno i...
Ekonomska analiza gospodarenja šumama obične jele (Abies alba Mill.) jednodobne strukture
Ekonomska analiza gospodarenja šumama obične jele (Abies alba Mill.) jednodobne strukture
Karlo Beljan
Istražene su ekonomske prednosti i nedostaci primjene regularnog i prebornog načina gospodarenja u šumama obične jele jednodobne strukture. Na izabranom objektu istraživanja unutar Gospodarske jedinice Škamnica (šumarija Brinje) koja je karakteristična po svojoj homogenosti, nagomilanoj drvnoj masi u visokim debljinskim stupnjevima, otežanom pomlađivanju i jednodobnoj strukturi istražene su mogućnosti uspostave normalne regularne i normalne preborne šume kojoj prethodi...
Entomopatogene gljive roda Beauveria u Hrvatskoj i mogućnosti njihove uporabe u biološkoj kontroli šumskih štetnika
Entomopatogene gljive roda Beauveria u Hrvatskoj i mogućnosti njihove uporabe u biološkoj kontroli šumskih štetnika
Marta Kovač
Entomopatogene gljive roda Beauveria spadaju u najpoznatije i jedne su od najistraživanijih uzročnika bolesti kukaca. To svojstvo čovjek nastoji iskoristiti u suzbijanju i regulaciji populacija štetnih organizama. U zaštiti šuma još ne nalaze veliku primjenu, a u Hrvatskoj su općenito vrlo malo istraživane. Prisutne su u kopnenim ekosustavima diljem svijeta, a predstavljaju prirodne neprijatelje brojnim vrstama kukaca. Do danas su zabilježene kao uzročnici bolesti na...
Ergonomska, energijska i ekonomska pogodnost baterijskih alata u radovima čišćenja jednodobnih sastojina
Ergonomska, energijska i ekonomska pogodnost baterijskih alata u radovima čišćenja jednodobnih sastojina
Marin Bačić
Radovi čišćenja se u hrvatskom šumarstvu izvode sa motornim pilama (tzv. uzgojne pile) i jednostavnim ručnim alatima (kosir, mačeta, srp). Čišćenje mlade sastojine je rad koji uzrokuje veliko fizičko opterećenje kod radnika. Uvjeti rada su izuzetno nepovoljni (rad sa opasnim alatima, gusto raslinje, insekti, visoka temperatura i vlažnost, rad u dubokom pretklonu). Razvojem baterijske tehnologije te povećanjem energijske autonomnosti, na tržištu se sve više pojavljuju alati...
Genetička, morfološka i kemijska karakterizacija hrvatskih kultivara europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.)
Genetička, morfološka i kemijska karakterizacija hrvatskih kultivara europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.)
Katarina Tumpa
Castanea sativa Mill. jedina je europska vrsta roda Castanea Mill. (Mellano i sur. 2018). Unutar današnjeg areala pitomog kestena, razlikuju se tri distinktna genska bazena: prvi obuhvaća populacije istočne i središnje Turske, drugi zapadnu Tursku i Grčku, dok treći bazen čine populacije Apeninskog i Iberijskog poluotoka (Mattioni i sur. 2013). Podjela populacija na genske bazene slijedi prethodno utvrđene glacijalne refugije, u kojima je kesten opstao tijekom zadnjeg ledenog doba,...
Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnim nasadima s potomstvom iz odabranih sjemenskih sastojina
Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnim nasadima s potomstvom iz odabranih sjemenskih sastojina
Maja Morić
Genetska raznolikost (varijabilnost, diverzitet) temeljni je dio ukupne biološke raznolikosti, a predstavlja bogatstvo različitih alela odnosno gena narazinama jedinki, populacija odnosno vrsta. Veća razina genetske raznolikosti omogućava populacijama veći kapacitet prilagođavanja putem prirodneselekcije i zbog toga je važan preduvjet njihova opstanka u promjenjivomokolišu. Stoga su upoznavanje i očuvanje genetske raznolikosti izuzetnovažne aktivnosti za dugoročni opstanak vrsta...
Genetska raznolikost hrvatskih provenijencija obične bukve  (Fagus sylvatica L.) u odgovoru na sušni stres
Genetska raznolikost hrvatskih provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.) u odgovoru na sušni stres
Sanja Bogunović
Prirodne šume obične bukve predstavljaju značajne šumske ekosustave Republike Hrvatske, s obzirom da je ona naša najučestalija vrsta šumskog drveća. S porastom svijesti o klimatskim promjenama, posebice s naglaskom na sušu u vegetacijskom periodu, raste i potreba za istraživanjima i pronalascima rješenja koja bi pridonijela očuvanju genetske AB (sažetak) raznolikosti obične bukve. Očuvanje genetske raznolikosti ove dominantne vrste pretpostavka je i za očuvanje ukupne...
Genetska varijabilnost i geografsko strukturiranje populacija gubara (Lymantria dispar L.) u šumama Europe
Genetska varijabilnost i geografsko strukturiranje populacija gubara (Lymantria dispar L.) u šumama Europe
Nikola Lacković
Gubar je polifagni leptir rasprostranjen većim dijelom sjeverne hemisfere. Za gubara su karakteristične periodičke gradacije, a zbog polifagnosti i sposobnosti za longitudinalne i latitudinalne ekspanzije spada među najznačajnije biotske uzročnike poremećaja i šteta u šumama Europe, a štete se generalno povećavaju od zapada prema istoku i od sjevera prema jugu. Kompleksi prirodnih neprijatelja imaju izraženu ulogu u regulaciji brojnosti i na populacijsku dinamiku gubara, no...

Paginacija