Kloniranje plus stabala obične smreke (Picea abies (L.) Karsten) u procesu oplemenjivanja božićnih drvaca

diplomski rad

• Naslov (engleski): Cloning of Norway Spruce (Picea abies (L.) Karsten) plus trees in christmas tree breeding process
• Autor: Nikola Bursać
• Mentor: Saša Bogdan (mentor)
• Član povjerenstva: Saša Bogdan (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Željko Škvorc (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Krunoslav Sever (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-08, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo

Sažetak

Da bi se u Hrvatskoj mogla podići kvaliteta i isplativost proizvodnje autohtonih božićnih drvaca potrebno je uzgajivačima ponuditi provjereno kvalitetan reprodukcijski materijal koji se odlikuje stabilnošću poželjnih fenotipskih osobina. Zbog toga je pokrenut neformalni projekt oplemenjivanja obične smreke s ciljem masovnije proizvodnje njenog genetski oplemenjenog reprodukcijskog materijala za uzgoj božićnih drvaca. Nakon faze fenotipske selekcije odnosno izbora plus jedinki, ukazala se potreba za pronalaskom optimalnog načina njihova vegetativnog razmnožavanja (kloniranja). Stoga je započeto s prvim ispitivanjima mogućnosti kloniranja i to klasičnom metodom, zakorijenjivanjem reznica. Za izbor kandidat jedinki pratila su se slijedeća fenotipska svojstva: 1. gustoća krošnje (GK), 2. oblik krošnje (OK) , 3. raspored iglica na izbojcima (RI) i širina krošnje (ŠK). Odabrano je 6 plus jedinki i izrađen je prvi Hrvatski registar plus jedinki božićnih drvaca obične smreke. Cilj ovoga rada je bio ispitati utjecaj raznovrsnih čimbenika na uspjeh zakorijenjivanja i kvalitetu novostvorenog korijena reznica uzetih s matičnih stabala obične smreke u dobi od 10 godina. Rezultati rada doveli su do zaključka da su se odrvenjele reznice iz donje etaže krošnje najbolje zakorijenile. Isto tako utvrđeno je da se uspjeh zakorijenjivanja značajno mijenja ovisno o genotipu matičnog stabla s kojeg su uzete reznice. Utvrđeno je i da hormonsko tretiranje baze prije pikiranja može značajno povećati postotak zakorjenjivanja ali samo u slučaju kada su reznice uzete sa matičnih stabala u rano proljeće. Od svih istraživanih kombinacija hormonskih tretmana najboljim se pokazao tretman s IBA otopinom koncentracije 500 ppm u trajanju od 10 sekundi, dok je efekt hormonskog tretiranja baze odrvenjelih reznica uzetih s matičnih stabala u kasnu jesen bio negativan kod velike većine genotipova. Tretiranje baze reznica destiliranom vodom u trajanju od 2 sata prije pikiranja u supstrat pokazalo je dobre rezultate i preporuča se za povećanje uspjeha zakorijenjivanja.

• Ključne riječi: Zakorijenjivanje reznica; biljni hormoni; IBA; NAA
• Ključne riječi (engleski): Rooting cuttings; plant hormones; IBA; NAA
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:172378
• Studijski program: Naziv: Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka urbanog šumarstva zaštita prirode i okoliša (mag. ing. silv.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-10-19 10:23:57