Zaštita šumskih staništa kroz Hrvatsku mrežu za ruralni razvoj

završni rad

• Naslov (engleski): Forest habitat protection through the Croatian rural development network
• Autor: Marko Tomić
• Mentor: Damir Barčić (mentor)
• Član povjerenstva: Damir Barčić
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma); Zagreb
• Datum i država obrane: 2012-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo; Ekologija i uzgajanje šuma

Sažetak

Ruralni prostor Hrvatske zahvaljujući nedovoljno razvijenoj industriji i ostalim modernim tekovinama današnjice po mnogočemu je zanimljiv i privlačan ne samo za stanovanje već i za cjelokupan razvoj u gospodarskom smislu. Analizom programa rada Hrvatske mreže za ruralni razvoj i Mediteranske mreže modelnih šuma prikazat ćemo prihvatljiv model formiranja jedinstvenog sustava ruralne sredine s naglaskom na zaštitu šumskih staništa, na konkretnom primjeru Šibensko-kninske županije, tj. NP Krka. Smatramo da je umrežavanje osnovan segment zadovoljenja uvjeta nužnih za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije. Većina ruralnih naselja nema dovoljno vitalnosti da sama preokrene nepovoljne razvojne trendove u svoju korist, stoga treba razviti razvojni instrumentarij koji će pokrenuti prestrukturiranje usmjereno ka održivom razvoju. Cilj rada je prikazati brigu o zaštiti okoliša i očuvanje raznolikosti kroz umrežavanje temeljeno na bottom-up pristupu, krenuvši od lokalne razine preko županija do državne razine, kontinuiranim dugoročnim planiranjem, multidisciplinarnošću i interdisciplinarnošću.
Unatoč naporima prilagođavanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, kao zemlja još uvijek imamo veliki problem – neuređenu unutarnju politiku koja ima mnoštvo vizija, ali niti jednu u potpunosti ne ostvaruje. Hrvatska mreža za ruralni razvoj osnovana je 2006. godine s ciljem unaprjeđenja ruralnih područja Hrvatske kako bi se ostvario konačan cilj – ravnomjerno razvijena Hrvatska. Uz pomoć pilot projekta LAG Gorski kotar na konkretnom primjeru provedena je osnovna ideja umrežavanja koja se pokazala učinkovitom ne samo za potrebe političkog režima već i za potrebe stanovništva imenovanog područja. Sljedeći njezin primjer, ostali ruralni dijelovi Hrvatske počeli su formirati vlastite LAG-ove, međutim, njihova provedba je vrlo spora. S druge strane, šumarski sektor nastoji umrežiti šume formirajući Hrvatsku mrežu modelnih šuma. No, vizija za ovu mrežu zbog nedostatka financijskih sredstava i potpore za to mjerodavne vlasti trenutno nije ostvariva.
Budući da šumarstvo i poljoprivreda pripadaju primarnom gospodarskom sektoru koji je od izuzetne važnosti za ruralni prostor Hrvatske, na temelju provedenog istraživanja principa rada navedenih mreža, smatramo da je njihova međuovisnost neophodna. Referirajući se na načela ekonomske, ekološke i društvene odgovornosti smatramo da je nužno stvoriti prirodni, kulturni i društveni integritet područja uz razvijanje kvalitetne proizvodnje koja omogućava poboljšanje životnih uvjeta. Smatramo da Hrvatska zadovoljava sve uvjete za formiranje Mreže modelnih šuma, posebno na područjima novoformiranih LAG-ova. Šibensko-kninska županija u tome pothvatu predstavlja idealni pilot projekt zahvaljujući već formiranome LAG-u, iznimnim krajobraznim vrijednostima u vidu raznolikosti šumskih staništa te jednoglasnoj potpori lokalne zajednice.

• Ključne riječi: ruralni prostor Hrvatske; NP Krka; umrežavanje
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:833769
• Studijski program: Naziv: Šumarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka šumarstva (univ. bacc. ing. silv.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2015-11-02 14:57:40