Rasprostranjenost i veličina populacije lještarke gluhe (Bonasa bonasia L.) na području Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit"

diplomski rad

• Naslov (engleski): Distribution and populaction size of hazel grouse (Bonasa bonasia L.) in National park "Northern Velebit"
• Autor: Ana Mršić
• Mentor: Krešimir Krapinec (mentor)
• Član povjerenstva: Krešimir Krapinec (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Kristijan Tomljanović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Vucelja (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-23, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo

Sažetak

Lještarka gluha je maknuta s popisa divljači 1999. godine. Usprkos tome do sada nije vršena njena inventarizacija te se malo zna o njenoj rasprostranjenosti i brojnosti u Hrvatskoj. Stoga je u ovome diplomskom radu obavljen monitoring ove vrste s ciljem: utvrđivanja nazočnosti, brojnog stanja i stanišnih zahtjeva na području Nacionalnog Parka „Sjeverni Velebit“. Istraživanje je provedeno na 51 stajalištu raspoređenom u pet transekata, koji su bili položeni od granice primorskog i kontinentalnog dijela Parka pa do zapadnih dijelova koji su isključivo kontinentalni. Prebrojavanje je izvršeno tehnikom vabljenja i bilježenja odziva. Prebrojavanje je izvršeno u jesen 2020. i u proljeće 2021. Pronađena je razlika u brojnosti lještarke s obzirom na godišnje doba. Tijekom jesenskog prebrojavanju nazočnost je zabilježena na 37 % stajališta, a tijekom u proljetnog na 57 % stajališta. Na 22 % stajališta je lještarka zabilježena i u jesen i u proljeće. S obzirom na broj pozitivnih stajališta može se zaključiti kako na području Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“ obitava minimalno 29 parova lještarke gluhe. Rezultati ENFA-e pokazali su iznadprosječnu, ali ne i visoku marginalnost (M=0,707) i globalnu tolerantnosti (S=0,533) lještarke. Te se može reći kako lještarka na istraživanom području obitava u nešto svojstvenijim tipovima staništa, ali ne i u ekstremnim, nego što je prosjek istraživanog područja. Glede izbora staništa lještarka bira područja s višom relativnom zračnom vlagom, višim temeljnicama te višim udjelom šuma od prosjeka područja. Pri tome izbjegava područje bliže cestama, područja s višim udjelom šikara, strme terene i grebene (preferira udoline). Dobivena karta pogodnosti staništa ukazuje kako se područja u kojoj lještarka nema uvjete za obitavanje nalaze u zapadnim (uglavnom primorskim) dijelovima Parka, dok su najbolja područja za obitavanje lještarke u istočnim (kontinentalnijim) dijelovima Parka. Područja izrazito pogodna za obitavanje lještarke (prvi i drugi bonitetni razred) zauzimaju 33 % površine Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“.

• Ključne riječi: transekti; stajališta; ENFA; karta pogodnosti staništa
• Ključne riječi (engleski): Transects; standpoints; ENFA; habitat suitability map
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:046086
• Studijski program: Naziv: Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka urbanog šumarstva zaštita prirode i okoliša (mag. ing. silv.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-11-11 13:10:51