Uzgojne značajke šumskih kultura crnoga bora i običnoga bora na području Livna

diplomski rad

• Naslov (engleski): Silvicultural properties of Black pine and Scots pine forest cultures in the area of Livno
• Autor: Lucija Križan
• Mentor: Igor Anić (mentor)
• Član povjerenstva: Igor Anić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Stjepan Mikac (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vinko Paulić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo

Sažetak

Istraživanje je obavljeno na području Šumarije Livno (BiH), na području Gospodarske jedinice Tribanj-Tušnica, u šumskim kulturama crnoga bora i običnoga bora. Sastojine su nastale pošumljavanjem sadnicama submediteranskog krša prije 49 godina. Postavljene su dvije pokusne plohe. Prva ploha postavljena je u odsjeku 1, odjelu 63. Druga ploha je postavljena u odsjeku 2, odjelu 63. Ciljevi istraživanja bili su: analizirati strukturu šumske kulture crnoga bora i običnoga bora, analizirati prirodno... Više pomlađivanje u tim sastojinama, utvrditi njihov silvidinamički status, predložiti buduće uzgojne zahvate. Na osnovu provedenog istraživanja i prikupljenih rezultata doneseni su sljedeći zaključci: 1. Istraživane sastojine su šumske kulture u dobi od 49 godina. Nastale su u istim stanišnim uvjetima, pošumljavanjem submediteranskog krša sadnicama crnog bora (ploha 1) te crnog i običnog bora (ploha 2); 3. S obzirom na iste stanišne uvjete i istu dob sastojina na plohi 2 ostvaruje bolje progresijske procese; 5. U sastojini na prvoj plohi preporučuje se šumskouzgojni postupak njege prorjedom, inteziteta 20,41 %, volumena prorjede 52,2 m³/ha (volumen prorjede u proizvodnom dijelu 51,51 m³/ha, a u pomoćnom 0,69 m³/ha). Na kraju ophodnje potrebno je obaviti prevođenje sastojinskog oblika, odnosno prevesti u konačnu sastojinu hrasta medunca; 6. U sastojini na drugoj plohi preporučuje se također prorjeda, inteziteta 20,41 %, volumena prorjede 27,34 m³/ha (volumen prorjede u proizvodnom dijelu 26,69 m³/ha, a u pomoćnom 0,65 m³/ha). Na kraju ophodnje kao i na prvoj plohi potrebno je obaviti prevođenje u konačnu sastojinu hrasta medunca; 7. Obični bor pokazao se kao bolja vrsta za pošumljavanje terena na kojemu se obavilo istraživanje. U sastojini običnog bora su veći iznosi temeljnice, ukupne drvne zalihe, srednjeg sastojinskog promjera i srednje sastojinske visine. Sakrij dio sažetka

• Ključne riječi: Crni bor; obični bor; Livno; šume; šumarstvo; uzgajanje šuma
• Ključne riječi (engleski): Black pine; Scots pine; Livno; forests; forestry; silviculture
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:823312
• Studijski program: Naziv: Šumarstvo; smjerovi: Tehnika, tehnologija i management u šumarstvu; Smjer: Tehnika, tehnologija i management u šumarstvu; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka šumarstva (univ. mag. ing. silv.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-09 12:20:25