Utjecaj pasivne zaštite na strukturu i pomlađivanje preborne sastojine

diplomski rad

• Naslov (engleski): Effects of passive protection on the structure and regeneration of a selection stand
• Autor: Matej Pelivan
• Mentor: Igor Anić (mentor)
• Član povjerenstva: Igor Anić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Stjepan Mikac (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Damir Ugarković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma); Zagreb
• Datum i država obrane: 2016-09-09, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo; Ekologija i uzgajanje šuma

Sažetak

Istraživanje je obavljeno na trajnoj pokusnoj plohi koja je postavljena 1993. godine. Trajna pokusna ploha nalazi se na području Gospodarske jedinice Višnjevica, odjel 23a, Šumarija Ravna Gora, Uprava šuma podružnica Delnice. Nalazi se u središnjem dijelu Gorskog kotara, nedaleko grada Ravna Gora. Ciljevi ovog istraživanja su bili: 1) ustanoviti strukturu jelovo-bukove sastojine u uvjetima pasivne zaštite, 2) ustanoviti količinu i kakvoću pomlatka, 3) utvrđeno stanje usporediti s prijašnjim istraživanjima kako bi se ustanovile promjene u strukturi i pomlađivanju, 4) kritički se osvrnuti na utjecaj pasivne zaštite na dinamiku jelovo-bukove šumske sastojine. Na temelju izmjere i analize podataka dobiveni su sljedeći rezultati: 1) Obustavljanjem prebornih sječa i prepuštanja sastojine uvjetima pasivne zaštite dolazi do gomilanja volumena. U razdoblju od 23 godine od kada je napušteno preborno gospodarenje priraslo je 325,02 m3 pa danas volumen iznosi 841,91 m3. Većina volumena se nagomilalo na najvećim stablima (d>60 cm).Volumen je daleko veći od normale za stanište II. boniteta (480 m3/ha).Omjeri distribucije volumena po kontrolnim debljinskim razredima iznose 11 % : 15 % : 74%, što je daleko od idealnog 20 % : 30 % : 50 %, što ukazuje na narušenu prebornu strukturu. 2) U odnosu na 1993. godinu, smanjio se broj pomlatka prestankom prebornih sječa i održavanja higijene sastojine. Prevelik volumen u najvećim stablima je poremetio pomlađivanje i priliv mladih stabala u više slojeve.Zbog smanjenog priliva stabala u više slojeve pojavio se veliki broj sušaca u sastojini. 3) Ovaj trend razvoja sastojine u uvjetima trajne zaštite će se nastaviti u budućnosti što će rezultirati nivelacijom sklopa, tj. smanjenje broja stabala iz nižih slojeva pa će doći do stvaranja horizontalnog sklopa i do gubljenja preborne strukture u sastojini. 4) za održavanje preborne strukture trebaju se obavljati preborne sječe u najvećim debljinskim razredima kojima bi se osiguralo stalno pomlađivanje i priliv mladih stabala u više slojeve, što će osigurati potrajnost, stabilnost i vitalnost sastojine.

• Ključne riječi: Struktura sastojine; prirodno pomlađivanje; pasivna zaštita šuma; preborna sastojina; jelovo-bukova šuma
• Ključne riječi (engleski): Stand structure; natural regeneration; passive protection of forest; selection stand; silver fir-common beech forest
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:068323
• Studijski program: Naziv: Šumarstvo; smjerovi: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem; Smjer: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra inženjer/inženjerka šumarstva (mag. ing. silv.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-11-22 13:23:48