Šišmiši Parka prirode Medvednica

undergraduate thesis

• Title (english): Bats of nature park Medvednica
• Author: Mario Vlahoviček
• Mentor: Josip Margaletić (mentor)
• Committee member: Josip Margaletić (predsjednik povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Forestry and Wood Technology; (Institute of Forest Protection and Wildlife Management); Zagreb
• Defense date and country: 2016-07-01, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: BIOTECHNICAL SCIENCES; Forestry; Forest Conservation

Abstract

Rad ne sadrži sažetak.Šišmiši ili netopiri su red iz podrazreda viših sisavaca unutar razreda sisavaca s ukupno
1100 vrsta. Iza glodavaca su red sisavaca s najvećim brojem vrsta. Rasprostranjeni su
gotovo po cijeloj zemlji, nema ih samo u polarnim područjima i na otocima koji su jako
udaljeni od kontinenta. Zanimljivost koja govori o jednoj iznimci je da su šišmiši na
nekim otocima, kao što je Novi Zeland, do dolaska ljudi bili jedini sisavci.
Šišmiši su ujedno i jedini sisavci, a uz ptice i jedini kralježnjaci koji mogu aktivno
letjeti. Dok neke grupe sisavaca imaju, doduše, letne kožice između udova te su tako u
mogućnosti samo kliziti s višeg položaja prema dolje, šišmiši mogu letjeti i uvis.
Letna kožica se sastoji od dva sloja kože i proteže se od zapešća do ramena i između
nogu. Taj se dio naziva Uropatagium i uključuje rep – ako postoji – i često služi za
obuhvaćanje plijena. Palac je kratak i završava s kandžom, dok su preostala četiri prsta
jako produžena i napinju letnu kožicu. Trn na peti služi zatezanju repne letne kožice.
Za razliku od većine drugih sisavaca, stražnje noge su okrenute prema natrag i
završavaju s pet prstiju s kandžama. Gusto svilenkasto krzno šišmiša je najčešće sivo
do smeđe, iako postoje bijele i šarene vrste. Veličina ovih životinja se od vrste do vrste
jako razlikuje, a zabilježene su mjere od 3 cm i težine 2 grama do šišmiša kojima je
raspon krila do 1,7 m i težine 1,5 kg. Većina šišmiša su noćne životinje koje dan
prespavaju u nekom skrovištu. Pri tome vise ovješeni s glavom prema dole što im u
slučaju opasnosti omogućuje bijeg prema dole jednostavnim otpuštanjem kandžica. Za
držanje za podlogu im nije potrebna snaga jer se pod njegovom težinom tijela kandžice
automatski skupljaju oko podloge pa zato niti uginule životinje ne padaju s hvatišta. Za
orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova
šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. Ustima ili nosom
ispuštaju ultrazvukove izvan područja čujnosti za ljudsko uho. Uši su im dobro
razvijene s često velikim ušnim školjkama kako bi bolje hvatali povrat ispuštenih
ultrazvukova. Šišmiši dobor vide, ali većina ima naročito dobro razvijen njuh.
Formiraju kolonije koje mogu imati i više tisuća jedinki, ali postoje i vrste koje žive
samotnjački. U hladnim područjima zimu provede u zimskom snu ili sele u toplija
područja. Tijekom dnevnog spavanja im se metabolizam usporava više nego kod svih
ostalih sisavaca. Šišmiši, ovisno o vrsti, jedu različitu hranu. Većina vrsta su kukcojedi
i u tu skupinu spada većina vrsta koje žive u Europi.

• Keywords: vrste šišmiša; Medvednica; netopiri
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:427991
• Study programme: Title: Forestry; Study programme type: university; Study level: undergraduate; Academic / professional title: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka šumarstva (sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka šumarstva)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2016-07-05 08:34:03