Prilog poznavanju morfološko-bioloških značajki plodova i sjemena grmaste čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)

Scientific paper - Original scientific paper

• Title (english): A contribution to the knowledge of morphological-biological properties of fruits and seeds of the false indigo (Amorpha fruticosa L.)
• Author: Milan Oršanić
• Author: Igor Anić
• Author: Damir Drvodelić
• Author's institution: University of Zagreb; Faculty of Forestry and Wood Technology
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: BIOTECHNICAL SCIENCES; Forestry

Abstract (croatian)

U radu se ispituju morfološka i biološka svojstva plodova (mahuna) i sjemena grmaste čivitnjače (Amorpha fruticosa L.). U studenome 2005. godine u potpunosti su skupljeni plodovi s dvaju prosječnih grmova amorfe na svjetlu i dvaju grmova pod zastorom krošanja starih stabala. Nakon 10 dana sušenja plodova razgrnutih u tankim slojevima plodovi su izmjereni, izvagani i pobrojeni te ručno očišćeni na određenom težinskom uzorku. Apsolutna težina sjemena skupljena s grmova na svjetlu iznosila je 6, 7... More g, a grmova pod zastorom 8, 8 g. Unatoč zamjetnoj razlici u veličini mahuna, a samim time i apsolutnoj težini sjemena s obzirom na to je li ono skupljeno s grmova na svjetlu ili pod zastorom krošanja, nije dokazana statistički značajna razlika u varijabilnosti mahuna (maks. promjer/maks. duljina). U skladu s Pravilima ISTA, metodom tetrazola, ispitivana je vitalnost svježega sjemena. Vitalnost sjemena u jednom i drugom slučaju bila je izuzetno visoka i iznosila je 94 % kod sjemena s grmova na svjetlu odnosno 98 % kod sjemena s grmova pod zastorom krošanja. Dio je sjemena stavljen u posudu s vodom koja je ostavljena u vanjskim uvjetima preko zime. Nakon 146 dana močenja sjemena u vodi ponovno je ispitana vitalnost. Vitalnost sjemena s grmova na svjetlu pala je za 72 %, a sjemena s grmova pod zastorom za 70 %. Ispitivano je i tonjenje mahuna amorfe u vodi sobne temperature. Nakon 10 dana potonulo je 74, 50 % mahuna s grmova na svjetlu i 86, 25 % mahuna s grmova pod zastorom krošanja. Nakon četiri tjedna zabilježen je početak klijanja mahuna u vodi, a nakon 42 dana izbrojene su proklijale sjemenke. Ukupno je proklijalo 18, 75 % sjemena s grmova na svjetlu odnosno 8, 00 % sjemena s grmova pod zastorom. Laboratorijsko ispitivanje plodova (mahuna) i sjemena obavljeno je prema Pravilima ISTA uz procjenu klijanaca (pravilni i nepravilni). U radu su posebno prikazani nepravilni klijanci (%) s kratkim opisom nepravilnosti. Najmanju laboratorijsku klijavost, prosječno 19, 13 %, imalo je sjeme amorfe močeno 146 dana u vodi, slijedi laboratorijska klijavost mahuna čuvanih na sobnoj temperaturi (48, 25 %). Najveću laboratorijsku klijavost, kao i energiju klijavosti, imalo je očišćeno sjeme amorfe (67, 50 %). Klijavost mahuna amorfe koje potječe s grmova na svjetlu bila je za 3 % veća od klijavosti mahuna skupljenih pod zastorom krošanja. Klijavost očišćenoga sjemena amorfe koje potječe s grmova na svjetlu također je bila 7 % veća od onoga skupljenoga pod zastorom krošanja. Less

• Keywords (croatian): Amorpha fruticosa; varijabilnost plodova; vitalnost sjemena; laboratorijska klijavost sjemena
• Language: croatian
• Publication type: Scientific paper - Original scientific paper
• Publication status: Published
• Peer review: Peer review
• Publication version: Draft version
• Journal title: Glasnik za šumske pokuse:Annales Experimentis Silvarum Culturae Provehendis; Posebno izdanje
• Numbering: vol. 5, pp. 75-90
• p-ISSN: 0352-6895
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:083392
• Publication: 2006
• Document URL: http://bib.irb.hr/264311
• Type of resource: Text
• Access conditions: Open access
• Created on: 2018-05-10 08:16:25