| Abstract | U radu se srednjoeuropskom fitocenološkom metodom (Braun-Blanquet 1964) analizira florni sastav asocijacije Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae (Horvat 1938) Borhidi 1963 u Hrvatskoj. U analizu je uzeto 138 fitocenoloških snimaka u 12 sinoptičkih kolona koje obuhvaćaju Dinarsko gorje, sjeverozapadnu Hrvatsku i jugozapadni dio panonske nizine. Florni sastav čine 282 vrste višega bilja koje su sinsistematski svrstane u 16 kategorija. Ukupno 33 vrste pripadaju ilirskome flornom geoelementu, pri čemu 24 karakteriziraju svezu Aremonio-Fagion (Horvat 1938) Borhidi in Törok, Podani et Borhidi 1989 i njene podsveze, 6 karakterizira ilirske hrastovo-grabove šume sveze Erythronio-Carpinion (Horvat 1938) Marinček in Wallnöfer et al. 1993, a dvije crnogorične šume reda Vaccinio-Piceetalia (Pawl. in Pawl. et al. 1928) Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939. Od ilirskih vrsta najzastupljenije su Lamium orvala (87 ili 63% snimaka), Cyclamen purpurascens (72 ili 52% snimaka), Ruscus hypoglossum (57 ili 41,3% snimaka), Cardamine enneaphyllos (50 ili 36,2% snimaka), Aposeris foetida (43 ili 31,2% snimaka), slijede Cardamine waldsteinii (40 ili 29% snimaka) te Cardamine trifolia (32 ili 23,2% snimaka). U arealgeografskom smislu dinarski areal asocijacije Lamio orvalae-Fagetum sa krajnjim sjeverozapadnim gorjem uz slovensku granicu bogatiji je ilirskim vrstama u odnosu na sjeveroistočni dio areala ove asocijacije (Medvednica, Kalnik, Vukomeričke gorice). U tom dijelu izostaju vrste Scopilia carniolica, Rhamnus alpinus ssp. fallax, Saxifraga rotundifolia, Cardamine kitaibelii, Stellaria nemorum ssp. glochidiosperma, Omphalodes verna, Calamintha grandiflora, Cardamine chelidonia, Aremonia agrimonoides i Euphorbia carniolica. S druge strane, to područje diferencira zastupljenost ilirskih vrsta Helleborus dumetorum i Erythronium dens-canis, a od ostalih sintaksona Castanea sativa, Tilia cordata, Festuca drymeia, Festuca heterophylla, Luzula luzuloides, Convallaria majalis, Potentilla micrantha, kao i vrste sveze Carpinion. Njihovo pojavljivanje rezultat je utjecaja silikatne podloge i acidofilnih tala u tom području, kao i prisustvo umjerenih subpanonskih klimatskih utjecaja. Analiza je ukazala na potrebu intenzivnih istraživanja ove asocijacije u dijelu Gorskoga kotara, Velikoj Kapeli i ogulinskome području, što bi omogućilo njenu potpunu florno-vegetacijsku karakterizaciju. |
