Paginacija

Prosudba opasnih stabala korištenjem vizualnih metoda i arborikulturnih instrumenata
Prosudba opasnih stabala korištenjem vizualnih metoda i arborikulturnih instrumenata
Vinko Paulić
Opasna stabla mogu prouzročiti značajne štete ukoliko dio stabla ili cijelo stablo padne na potencijalnu 'metu'. Prosudba opasnih stabala se može napraviti vizualno ili upotrebom arborikulturnih instrumenata. Gljive truležnice na živim stablima uzrokuju degradacije drva čime povećavaju opasnost od loma stabla. Stabilnost stabla je uvjetovana karakteristikama stabla i staništa.Istraživanje prosudbe opasnih stabala je provedeno u urbanim šumama u okviru gospodarske jedinice...
Razvojni aspekti korištenja šumske biomase kao elementa  nacionalne šumarske politike
Razvojni aspekti korištenja šumske biomase kao elementa nacionalne šumarske politike
Zlatko Benković
U kontekstu pripreme i donošenja nove nacionalne šumarske politike Republike Hrvatske važno je razborito odrediti poziciju te prioritetne ciljeve i mjere vezano za šumsku biomasu. Pritom pitanje šumske biomase treba formulirati tako da se optimalno harmoniziraju socijalni, gospodarski i ekološki aspekti uz uzimanje u obzir globalnih i europskih programa vezano za ulogu šuma i šumarstva u postizanju gospodarskih i okolišnih ciljeva te doprinosa očuvanju bioraznolikosti. Kako bi se...
Redefiniranje značaja gubara (Lymantria dispar L.) kao šumskoga štetnika u Republici Hrvatskoj
Redefiniranje značaja gubara (Lymantria dispar L.) kao šumskoga štetnika u Republici Hrvatskoj
Ivan Lukić
Gubar (Lymantria dispar) je jedan od najvažnijih šumskih štetnika na području Hrvatske. Globalni značaj ovog šumskog štetnika porastao je s njegovim unosom na područje Sjeverne Amerike 1869. godine, gdje je klasificiran kao invazivni šumski štetnik. Redefiniranje značaja gubara kao šumskog štetnika potrebno je zbog novootkrivenih segmenata, ali i dosad neistraženih bioloških segmenata za područje Hrvatske. Pomicanje šumskih štetnika prema sjeveru uočljiv je znak klimatskih...
Stanje ishrane i osutost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u  izmijenjenim klimatskim uvjetima
Stanje ishrane i osutost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u izmijenjenim klimatskim uvjetima
Mladen Ognjenović
Globalno zagrijavanje je neosporno uzrokovalo klimatske promjene koje su vjerojatno najveća prijetnja postojećim šumskim ekosustavima u Europi. S obzirom na ekološki i gospodarski značaj obične bukve u Europi i Hrvatskoj, cilj ovog istraživanja bio je odrediti utjecaj izmijenjenih klimatskih uvjeta na osutost krošanja i stanje ishrane obične bukve, kao i kakav je međuodnos ova dva indikatora vitaliteta. Istraživanje je provedeno na 28 istraživačkih ploha koji su dio UNECE...
Supstitucija kultura obične smreke (Picea abies /L./ Karst.) u Republici Hrvatskoj
Supstitucija kultura obične smreke (Picea abies /L./ Karst.) u Republici Hrvatskoj
Martina Tijardović
Kulture obične smreke u Republici Hrvatskoj zauzimaju 8.364 ha ili 15% ukupne površine pod šumskim kulturama. U njima su zapažena znatna sušenja, a ne polučuju niti očekivanu ekonomsku dobit. To čini gospodarenje ovim kulturama složenim pitanjem koje trenutno zauzima prvo mjesto u gospodarenju kulturama u Republici Hrvatskoj. Problematika supstitucije šumskih kultura kod nas je slabo istražena, a kako je većina ovih kultura gospodarske namjene istraživanje ima utjecaj i na...
Uloga gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u posavskim nizinskim šumama u Republici Hrvatskoj
Uloga gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u posavskim nizinskim šumama u Republici Hrvatskoj
Jelena Kranjec
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), gospodarski i ekološki vrlo značajna vrsta nizinskih šuma Hrvatske, posljednjih nekoliko godina pokazuje sve izraženije simptome odumiranja. Iako je na nekoliko lokacija u Republici Hrvatskoj u krošnjama osutih stabala utvrđena patogena gljiva Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya, još uvijek nije potvrđena kao primarni uzročnik odumiranja poljskoga jasena u nizinskim šumama već se smatra samo jednim od više...
Uloga gljive Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya u odumiranju jasena (Fraxinus spp.) u Republici Hrvatskoj
Uloga gljive Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya u odumiranju jasena (Fraxinus spp.) u Republici Hrvatskoj
Marno Milotić
Obični jasen (Fraxinus excelsior L.) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), gospodarski i ekološki vrlo značajne vrste gorskih i nizinskih šuma Hrvatske, u posljednje vrijeme pokazuju sve izraženije simptome odumiranja. Mehanizmi koji dovode do ove pojave još nisu u potpunosti razjašnjeni iako od biotičkih čimbenika novootkriveni gljivični patogen Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya predstavlja najveću neposrednu opasnost ovim sastojinama. Provedeno...
Unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama u Republici Hrvatskoj modeliranjem poduzetničkih pothvata
Unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama u Republici Hrvatskoj modeliranjem poduzetničkih pothvata
Matija Bakarić
Različita pitanja vezana uz gospodarenje privatnim šuma postala su zadnjih godina jedan od najinteresantnijih i najdinamičnijih aspekata hrvatskog šumarstva. Privatne šume zauzimaju približno dvadesetak posto (581 770 ha) ukupne šumske površine u R. Hrvatskoj, njima gospodari blizu 600.000 vlasnika na oko 1.500.000 parcela, što čini prosječnu veličine posjeda od 0,76 ha (Izvjšće o stanju šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj 2013). Uzrok veće zainteresiranosti...
Uporaba novih mjernih sustava za određivanje energijske i tehničke pogodnosti kamionskog prijevoza drva
Uporaba novih mjernih sustava za određivanje energijske i tehničke pogodnosti kamionskog prijevoza drva
Marko Zorić
Daljinski transport drva kamionima predstavlja posljednju podfazu pridobivanja drva. Zbog svojih značajki, cikličkog rada, veliki udio vožnje neopterećenog vozila, visoke nabavne cijene vozila, prevezene male količine jeftine robe, visoka cijena goriva, velika potrošnja goriva, daljinski transport drva kamionima karakteriziraju iznimno visoki troškovi. Osim visoke cijene daljinskog transporta drva kamionima značajno je i njegovo veliko opterećenje okoliša emisijom stakleničkih...
Utjecaj klimatskih promjena na dinamiku šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj
Utjecaj klimatskih promjena na dinamiku šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj
Domagoj Trlin
Klimatske promjene očituju se sveukupnim porastom temperature zraka i značajnom promjenom rasporeda i količine oborina (Auer i sur., 2007; IPCC 2014; Gao i Giorgi, 2008). Nadalje, klimatske promjene obilježene su povećanom frekvencijom ekstremnih događaja (suše, poplave, razorni vjetrovi) koji su glavni uzrok prirodnih nepogoda (Beniston i sur., 2007; Lenderink and Van Meijgaard, 2008). Nizinski poplavni šumski ekosustavi jedni su od najosjetljivijih na promjene klime (Horner i sur....
Utjecaj mehaničkih svojstava drva na snagu potrebnu za odvajanje čestice pri ortogonalnom rezanju
Utjecaj mehaničkih svojstava drva na snagu potrebnu za odvajanje čestice pri ortogonalnom rezanju
Kristijan Radmanović
U radu izveden je teorijski model određivanja snage rezanja pri ortogonalnom rezanju drvauz uvjet nastanka kontinuirane strugotine. Snaga rezanja prikazana je kao zbroj snagepotrebne za plastičnu deformaciju strugotine, snage potrebne za svladavanje rada sile trenjana prednjoj i stražnjoj plohi alata i snage potrebne za stvaranje nove površine. Svakapojedina komponenta snage teorijski je povezana sa odgovarajućim mehaničkimkarakteristikama drva pomoću lako mjerljvih koeficijenta...
Utjecaj modifikacije stirenom na fizička i mehanička svojstva jelovine
Utjecaj modifikacije stirenom na fizička i mehanička svojstva jelovine
Branimir Jambreković
U ovom doktorskom radu ispitan je utjecaj modifikacije stiren monomerom na fizička i mehanička svojstva, viskoelastična i toplinska svojstva te morfološku strukturu jelovine. Uz provedenu karakterizaciju modificiranog drva jelovine, utvrđena su fizička i mehanička svojstva (čvrstoća na savijanje i modul elastičnosti), a određeni su i udjeli osnovnih gradbenih jedinica drva (celuloza, lignin, ekstraktivne tvari), kao i udio pepela u uzorcima nemodificirane (recentne) jelovine s...

Paginacija