Paginacija

Šumski ekosustavi Nacionalnog parka Krka
Šumski ekosustavi Nacionalnog parka Krka
Ivana Petričević
Nacionalni park Krka nalazi se u Dalmaciji, na području Šibensko-kninske županije. Granica Parka proteže se 50 km uz gornji i srednji tok rijeke Krke (dva kilometra nizvodno od Knina pa do Skradina) i donji tok Čikole (obuhvaćajući ušće i 3,5 km kanjona rijeke), na prostoru gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika i općina Ervenika, Kistanja i Promine...
Šumski ekosustavi kao rezervoar zoonoza
Šumski ekosustavi kao rezervoar zoonoza
Mario Nekić
Zoonoze su bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka. Uzrokuju ih bakterije, gljivice, virusi, praživi, prioni, rikecije i drugi organizmi. Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom iznimno je opasna bolest koja može završiti smrću. Pojavnost je usko vezana uz populaciju sitnih glodavaca, a u godinama velikih zaraza zabilježeno je i preko 400 oboljenja. Leptospiroza se javlja posebno za vrijeme poplava, a smrtnost joj je 1-2%. Lišmenijaza u Hrvatskoj nije česta, javlja se...
Šumski ekosustavi u parkovima prirode Hrvatske
Šumski ekosustavi u parkovima prirode Hrvatske
Hrvoje Potočar
Zaštićena područja u Hrvatskoj ključna su za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Površinski najveća područja su parkovi prirode. Od temeljnih fenomena koji su bitni za njihovo proglašavanje mogu se izdvojiti šumski ekosustavi. Naime, njihova vrijednost nije bitna samo u okvirima zaštite prirode nego i radi održivog upravljanja. Stoga se vrijednost šuma očituje u ekološkom, socijalnom i gospodarskom smislu. U radu će se dati prikaz parkova prirode gdje je šuma, tj....
Šumski požari
Šumski požari
Anamarija Miškulin
Šumski požari su velika opasnost za šume i šumska zemljišta u cijeloj Republici Hrvatskoj, a pogotovo u Dalmaciji, Dalmatinskoj zagori te na otocima. Usavršavanje metoda borbe protiv šumskih požara omogućuje bitno smanjenje opožarenih površna. Poznavanje čimbenika koji uvjetuju požare i čimbenike koji uvjetuju širenje požara bitno je radi pripreme i vođenja preventivnih aktivnosti. Jedna od najvažnijih preventivnih mjera je poznavanje šumskih goriva, odnosno stupanj...
Šumski požari na području Tomislavgrada
Šumski požari na području Tomislavgrada
Ivan Šimić
U radu se navodi analiza požara na području šumarije Tomislavgrad u razdoblju od 2011 do 2017 godine te zakonska regulativa i sistem zaštite od požara.Također u radu je opisana sanacija požara i problematika s kojom se susrećemo.Na temelju svega toga su donešeni zaključci u cilju poboljšavanja gašenja požara i obuci koja će nam omogućiti bolji pristup samom gašenju i njegovu sprečavanju nastanka!
Šumski požari na području uprave šuma Split
Šumski požari na području uprave šuma Split
Alojzije Došlić
Cilj rada je opisati uzroke nastanka šumskih požara, njihovu klasifikaciju te metode gašenja s posebnim osvrtom na požare koji su u ljeto 2017. pogodili splitsko područje. Šume su naša pluća, no istovremeno one su vrlo krhki ekosustavi koje nerijetko proždiru vatrene stihije. Oko 95% požara uzrokuje čovjek nekom svojom djelatnošću dok preostalih 5% uzrokuje atmosfersko pražnjenje (gromovi). U prvom dijelu rada govori se o utjecaju reljefa i meteorološkim elementima pri...
Šumski požari u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2010 do  2019 godine
Šumski požari u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2010 do 2019 godine
Tomislav Vinski
Cilj ovog rada je prikazati uzorke, površine i štete nastale šumskim požarima u Republici Hrvatskoj u periodu od 2010. do 2019. godine. Analizom prikupljenih podataka s obzirom na kategoriju opasnosti od požara, kao i šteta nastalih od šumskih požara bit će vrijedan podatak za planiranje radova u zaštiti šuma od šumskih požara i razumjevanje problematike šumskih požara u Republici Hrvatskoj.
Šumski stanišni tipovi Zrinske gore prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i europskim klasifikacijama
Šumski stanišni tipovi Zrinske gore prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i europskim klasifikacijama
Leonarda Pintarić
Tipološke klasifikacije sintetiziraju vegetacijske oblike i stanišne tipove u odgovarajuće cjeline prema kriterijima i namjeni. Najpoznatije europske klasifikacije su Natura 2000 i EUNIS-ova klasifikacija. U Hrvatskoj se uz njih primjenjuje Nacionalna klasifikacija staništa (NKS). Temelji se na fitocenološkim principima, gdje jedan tip u pravilu predstavlja jednu istraženu i opisanu biljnu zajednicu. U radu su definirani prirodni šumski stanišni tipovi Zrinske gore. Za njihovo...
Šumski šišmiši Hrvatske
Šumski šišmiši Hrvatske
Veronika Crnković
Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti. Drugi naziv im je netopiri(lat.Chiroptera). Šišmiši su većinom noćni sisavci jer tada nemaju prijetnje u potrazi za hranom, a danju uglavnom spavaju. Zvuci koje proizvode mogu se odbijati od predmeta, te zvukove ljudsko uho ne može čuti. Broj šišmiša u svijetu u značajnom je padu, 12 vrsta je izumrlo a 75 vrsta je vrlo ugroženo. Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava. Bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih...
Šumsko poljodjelstvo (Agroforestry) - mogućnosti perspektiva u Republici Hrvatskoj
Šumsko poljodjelstvo (Agroforestry) - mogućnosti perspektiva u Republici Hrvatskoj
Matija Ledinski
Šumsko poljodjelstvo (agrošumarstvo) obuhvaća tehnologije koje se mogu primijeniti u šumarstvu i u poljoprivredi u svrhu stvaranja veće proizvodnosti, ekonomske opravdanosti, ekološke prihvatljivosti i mogućnosti održivog iskorištenja zemljišta. Povezivanje tehnologija šumarstva i poljoprivredne struke omogućuje šumskom poljodjelstvu formiranje povezanijeg, raznovrsnijeg, proizvodnijeg, ekonomičnijeg i održivog korištenja zemljišta. Cilj rada je analizirati potencijalne...
Šumskouzgojna analiza borovih sastojina na Đurđevačkim peskima
Šumskouzgojna analiza borovih sastojina na Đurđevačkim peskima
Romana Matočec
Područje istraživanja se nalazi u šumariji Đurđevac, koja pripada Upravi šuma Podružnica Koprivnica. Za istraživanje su postavljene dvije plohe u Gospodarskoj jedinici Đurđevački peski. Prva ploha se nalazi u odsjeku 4i (stara šumska sastojina običnog bora), dok se druga ploha nalazi u odsjeku 3b (mlada šumska sastojina običnog i crnog bora). Ciljevi ovog rada bili su: ustanoviti strukturu stare šumske sastojine običnog bora i mlade šumske sastojine običnog i crnog bora,...
Šumskouzgojna analiza stare sastojine običnog bora (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra J.F.Arnold) na Đurđevačkim Pijescima
Šumskouzgojna analiza stare sastojine običnog bora (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra J.F.Arnold) na Đurđevačkim Pijescima
Romana Matočec
Ciljevi ovog rada su: analizirati strukturu šumske sastojine crnog bora i običnog bora te zaključiti o budućim postupcima u sastojini. Područje istraživanja se nalazi u šumariji Đurđevac, koja pripada Upravi šuma podružnica Koprivnica, gospodarska jedinica Đurđevački Peski, odjel 6c. Odjel 6c ulazi u dio Gospodarske jedinice Đurđevački Peski, koji se zove park šuma Borik. Park šuma Borik je, zajedno s Posebnim geografsko-botaničkim rezervatom „Đurđevački...

Paginacija