Paginacija
-
-
Sinekološki čimbenici i njihov utjecaj na pridolazak različitih šumskih zajednica na Kalniku
-
Mihaela Kuntić Kalnik se ističe bogatim flornim sastavom i raznolikom šumskom vegetacijom, te je zanimljivo područje istraživanja. Tema ovog rada je opisati koje šumske zajednice pridolaze na Kalničkom gorju s obzirom na sinekološke čimbenike. Naglasak je stavljen na utjecaj sinekoloških čimbenika, abiotskih i biotskih, na različite šumske biljne zajednice. Na Kalničkom gorju prevladavaju bukove, hrastove te grabove šumske zajednice. Djelomično se pojavljuju i šume johe. Razradom teme...
-
-
Sinekološko-vegetacijske karakteristike različitih tipova bukovih šuma na Medvednici
-
Danijel Orčik Bukove šume na području parka prirode Medvednica predstavljaju temeljni oblik šumske vegetacije te pridolaze u više različitih tipova (asocijacija) u vrlo raznolikim sinekološkim uvjetima. Cilj ovoga rada je osnovom provedenih sinekološko-vegetacijskih istraživanja potpunije definirati bukove zajednice na području parka prirode Medvednica, kao i sinekološke uvjete njihova pridolaska i to osobito u smislu geološke podloge i pedoloških karakteristika. Provedena fitocenološka...
-
-
Sinteza i uporaba taninske smole kao adheziva za proizvodnju ploča iverica
-
Zrinko Pernar pripreme taninske smole i njene uporabe kao adheziva za proizvodnju ploča iverica. U prvoj fazi rada sinetezom kondenzirajućeg tanina hrasta i krutog paraformaldehida pripremljena je taninska smola. Tako pripremljena smola u drugoj fazi korištena za supstituciju dijela (5, 10 i 15 %) komercijalne urea-formaldehidne (UF) smole, primjenom koje su izrađene eksperimentalne ploče iverice. Usporedba fizikalno-mehaničkih svojstava ploča iverica izrađenih primjenom čiste UF smole i ploča...
-
-
Sitni glodavci i tvrdi krpelji šumskih ekosustava kontinentalne Hrvatske
-
Vinko Mamić Šumski ekosustavi kontinentalne Hrvatske stanište su brojnih životinjskih organizama među kojima se nalaze sitni glodavci i krpelji. Značaj istih ogleda se u činjenici da su glodavci periodično uzročnici otežane prirodne obnove šumskih ekoustava (pr. šuma hrasta lužnjaka), te da su ujedno, zajedno sa njihovim ekotparazitima – krpeljima, rezervoari i prijenosnici uzročnika virusnih (hantavirusi, virus krpeljnog meningoencefalitisa), bakterijskih (leptospire, Fraenciselle) i...
-
-
Sitni glodavci kao rezervoari virusa Puumala i Dobrava
-
Marija Pisačić U okviru diplomskog rada obradit će se sitni glodavci kao rezervoari dva hanta virusa, Puumale
i Dobrave. Navedena dva virusa glavni su uzročnici hemoragijske vrućice kod ljudi u Republici
Hrvatskoj i susjednim državama. Njihovi rezervoari tipične su šumske vrste sitnih glodavaca,
žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis) i šumska voluharica (Myodes glareolus). Za izradu
rada koristit će se dostupna znanstvena literatura.
-
-
Sitni glodavci kao sastavni dio šumske zoocenoze
-
Blanka Genjga U radu su prikazani rezultati istraživanja koji su obavljeni u šumskoj sastojini kojom gospodari šumarija Lipovljani (Hrvatske šume d.d. Zagreb, Uprava šuma Podruţnica Zagreb). Istraživanja su obavljena u odjelu 175a, a sastojala su se u praćenju dinamike populacija sitnih glodavaca. Istraživanje je obavljeno u razdoblju od listopada 2011. do listopada 2012. godine. U radu su prikazane vrijednosti brojnosti populacije sitnih glodavaca po godišnjim dobima, te po spolnoj strukturi....
-
-
Sitni sisavci na području Spačvanske šume
-
Hrvoje Juzbašić Spačvanska šuma najveća je cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, a jedna je i od najvećih u Europi. Nalazi se u porječju rijeka Bosuta, Spačve i Studve, u Vukovarsko – srijemskoj županiji, koja zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Šuma obiluje šumskim zajednicama koje su dom nekoliko vrsta sitnih sisavaca. Opisom tih vrsta u okviru ovoga rada biti će prikazane njihove biološke karakteristike i važnost u fauni Spačvanske šume
-
-
Sitni sisavci u šumama Parka prirode Papuk
-
Lana Bogojević Park prirode „Papuk“ obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, prostire se na površini od 33 600 ha te nosi epitet „najljepše planine Slavonije“. Zahvaljujući raznolikim reljefnim, geološkim i mikroklimatskim prilikama, Park obiluje šumskim zajednicama koje su dom nekoliko vrsta malih sisavaca. Opisom tih vrsta u okviru ovoga rada biti će prikazane njihove biološke karakteristike i vaţnost u fauni Parka.
-
-
Sivi vuk (Canis lupus L.) - biologija, ekologija, upravljanje i uloga u šumama Hrvatske
-
Davor Rajković Cilj ovog završnog rada je predstaviti i opisati jednu od 4 hrvatske zvijeri, a to je sivi vuk (Canis lupus L.) Rad će se baviti razvojem vrste kroz povijest (kretanje broja jedinki kroz vremenski period, te migracija istih na području Republike Hrvatske), položajem vrste u sistematici (pripadnost vrste sistematskoj podjeli te sličnosti i povezanosti sa srodnim vrstama), bit će predstavljene anatomska, morfološka te biološka strana vrste (vanjski izgled jedinke, njezina unutarnja...
-
-
Sivi vuk (Canis lupus L.) kao predator
-
Petra Golubić Predator je životinja koja se nalazi na vrhu ili pri vrhu prehrambenog lanca. Tema ovog rada je Sivi vuk (Canis lupus L.) kao predator. Sivi vuk je sisavac iz reda zvijera (Carnivora), porodice pasa (Canidea). On je socijalna životinja koja lovi i živi pretežito u čoporima kako bi mogao oboriti veli plijen od sebe. Rasprostranjen je po cijeloj Europi i Aziji sve do Sjeverne Afrike i Sjeverne amerike. Na dalje biti će pobliže opisane biološke karakteristike, način ishrane,...
-
-
Sivi vuk (Canis lupus L.) kao sastavni dio zoocenoze hrvatskih šuma
-
Mateja Džeko Sivi vuk (Canis lupus L.) je sisavac iz reda zvijeri (Carnivora), porodice pasa (Canidea). Bio je rasprostranjen u cijeloj Europi i Aziji sve do sjeverne Afrike i sjeverne Amerike. Što se tiče njegovog fizičkog izgleda, prosječna dužina je 180 cm,a visina 70 cm. Boja krzna ovisi o teritoriju na kojem je rasprostranjen, a to je najčešće bijela, svijetlosmeđa, crvenkasta ili siva. Građom tijela prilagođen je trčanju, osobito dugom kasu. Hrani se isključivo mesom pa mu je glava...
-
-
Sloboda ograničenja: Pristup invalidskim kolicima u parku Maksimir, Zagreb
-
Olja Papeš Sažetak Istraživanje ovoga rada usmjereno je na južni dio parka Maksimir i dio staza u sjevernom dijelu parka Maksimir. Upotrebom suvremene tehnologije izmjere poput RTK GPS uređaja, i geodetske mjerne stanice napravljena je kvalitetna izmjera staza i definirani su vertikalni profili. Na stazama je provedeno mjerenje kretnosti osoba u kolicima radi utvrđivanja kategorija kretnosti u 3 kategorije (dostupno za samostalno kretanje, dostupno uz rizik i napor i nedostupno za kretanje). Ovi...
Paginacija
