Paginacija

Strukturne značajke specijalnog rezervata šumske vegetacije Prašnik
Strukturne značajke specijalnog rezervata šumske vegetacije Prašnik
Ivana Sirovica
Rad obrađuje podatke o strukturnim karakteristikama specijalnog rezervata šumske vegetacije Prašnik uz usporedbu recentnih mjerenja s izmjerama iz 1979. godine. Posebnja pažnja usmjerena je na mortalitet i uzroke odumiranja hrasta lužnjaka i pridolazak običnog graba.
Strukturne značajke starih sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u šumariji Koška
Strukturne značajke starih sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u šumariji Koška
Jakov Šutalo
Cilj ovog završnog rada bio je usporediti strukturu sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) dvaju gospodarskih jedinica šumarije Koška (UŠP Našice) s podatcima o hrastu lužnjaku čitave Republike Hrvatske, te o različitim podatcima prikupljenim s pet pokusnih ploha postavljenim u tim istim gospodarskim jedinicama
Strukturne značajke šuma hrasta medunca (Qvercus pubescens Willd.) na otoku Krku
Strukturne značajke šuma hrasta medunca (Qvercus pubescens Willd.) na otoku Krku
Toni Kraljić
Istraživanje je obavljeno tijekom ožujka i lipnja 2012. godine. Provedeno je na području općine Malinska-Dubašnica. Mjerena je struktura privatnih sastojina hrasta medunca (As. Querco-carpinetum orientalis Horvatić 1939.). Mjerenje je izvršeno na 4 pokusne plohe. Ploha 1 prikazuje staru sastojinu srednjeg uzgojnog oblika u kojoj je izvršena proreda intenziteta oko 20%, ploha 2 je kontrolna ploha plohi 1, ploha 3 prikazuje srednjedobnu sastojinu visokog uzgojnog oblika, a ploha 4...
Strukturne značajke šumskih zajednica crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slavni1952.)
Strukturne značajke šumskih zajednica crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slavni1952.)
Tomislav Borković
U radu će se prikazati analiza istraživanja strukture sastojina poplavnih šuma s dominacijom crne (Populus nigra L.) i bijele topole (Populus alba L.), također će biti prikazan utjecaj omjera smjese na strukturne karakteristike sastojina crne topole, utjecaj omjera smjese na prirasne mogućnosti sastojina crne topole, utjecaj omjera smjese na prirasne mogućnosti sastojina crne topole. Rezultati istraživanja ukazuju na to da u mješovitim sastojinama porastom ili smanjenem udjela crne...
Stube grada Zagreba - prečice Gornjeg grada
Stube grada Zagreba - prečice Gornjeg grada
Kasandra Maršić
Stanovnici i posjetitelji Zagreba danas, kada se dobra povezanost između Gornjeg i Donjeg grada smatra samom po sebi razumljivom teško mogu i zamisliti kako je Zagreb izgledao prije tek nešto više od stotinu i pedeset godina. Početkom 19. stoljeća Zagreb je bio obilježen teškim gospodarskim i političkim prilikama zbog čega su siromaštvo i glad bile svakodnevne pojave. Sve do polovine 19. stoljeća Zagreb je bio podijeljen na dvije teritorijalno i upravno zasebne cjeline, odnosno...
Studija primarnog otvaranja šuma za gospodarsku jedinicu Duboka, NPŠO Velika
Studija primarnog otvaranja šuma za gospodarsku jedinicu Duboka, NPŠO Velika
Darija Damić
Planiranje je intelektualno zahtjevan proces koji traži svjesno određivanje smjerova djelovanja i temeljenje odluka na svrsi, znanju i ispravnim procjenama. S obzirom na razinu menadžmenta koji se bavi planiranjem i vremenski period na koji se planiranje odnosi razlikujemo strategijsko, taktičko i operativno planiranje. Planiranje primarnih šumskih prometnica na taktičkoj razini planiranja pretpostavlja izradu Studije primarnog otvaranja šuma za područje pojedine gospodarske...
Sudjelovanje dionika u pripremi planova upravljanja područjima ekološke mreže: primjer (PU 051) Vršni dio Ravne gore i spomenici prirode Mačkova pećina i Vindija
Sudjelovanje dionika u pripremi planova upravljanja područjima ekološke mreže: primjer (PU 051) Vršni dio Ravne gore i spomenici prirode Mačkova pećina i Vindija
Iva Kreš
U uvodu se obrazlažu pojam i koncept ekološke mreže (EM) Natura 2000. Uloga i značaj planova upravljanja (PU) područjima EM prikazuje se na primjeru nadležnosti Javne ustanove „Priroda“ za pripremu desetak PU za Natura 2000 područja u Varaždinskoj županiji. U središnjem dijelu rada prikazuju se ključni aspekti dioničke participacije na primjeru PU 051 Vršni dio Ravne gore i spomenici prirode Mačkova pećina i Vindija, pri čemu se detaljno analizira organizacija dioničke...
Suhozid kao element parkova
Suhozid kao element parkova
Ana Marija Marin
Suhozidi su upečatljiv spomenik teškog života i golemog truda ljudi, nastali su krčenjem teško obradivih površina i vještim slaganjem kamena. To su zidovi građeni od kamena bez upotrebe veznog sredstva, odnosno cementa ili vapnenog morta. Svojim oblicima, površinom, izgledom i namjenom predstavljaju jedan od najreprezentativnijih primjera pučkog autohtonog graditeljstva.
Sukcesija šumske vegetacije na primjeru Spačvanskog bazena
Sukcesija šumske vegetacije na primjeru Spačvanskog bazena
Andrea Neferanović
U radu je prikazana sindinamika šumske vegetacije na primjeru sukcesijskih procesa nizinskih šuma na području Spačvanskog bazena. Fitocenološka istraživanja ovog područja počela su sredinom 20.st, a najiscrpnija istraživanja proveo je Rauš, koji je na osnovi sinekološko-sindinamskih odnosa šumske vegetacije predvidio sukcesiju prema sušim biljnim zajednicama (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum). Posljednje istraživanje imalo je za cilj usporediti sadašnje stanje sa...
Supstitucija šumskih kultura običnog bora (Pinus sylvestris L.) na području šumarije Livno
Supstitucija šumskih kultura običnog bora (Pinus sylvestris L.) na području šumarije Livno
Nikola Perković
U šumskim kulturama običnog bora u dobi od 36. i 62. godine na području šumarije Livno postavljene su pokusne plohe dimenzija 50x50 m. Na pokusnim ploha mjereni su prsni promjeri svih stabala običnog bora i po 30 visina za izradu visinskih krivulja. Na plohicama dimenzija 1,5x1,5 m koje su postavljene u sjecištu osnovne mreže, mjerili smo visine. Godišnje visinske priraste i promjere vrata korijena pomlatka svih drvenastih vrsta. Uz pomoć Fish eyea mjereno je difuzno svjetlo na...
Sustav upravljanja zaštitom okoliša u drvnoj industriji
Sustav upravljanja zaštitom okoliša u drvnoj industriji
Josip Graho
Norma ISO 14001 je danas najrašireniji pokazatelj kojim organizacije širom svijeta žele priopćiti javnosti i zainteresiranim stranama da su ekološki odgovorne. Ova norma utvrđuje zahtjeve za certifikaciju sustava upravljanja zaštitom okoliša, a namijenjena je organizacijama koje nastoje upravljati svojim odgovornostima koje se odnose na okoliš na sustavan način. U ovome radu je istražena certifikacija sustava upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001:2015 u drvnoj...
Sustavi za osiguranje krošnji stabla
Sustavi za osiguranje krošnji stabla
Petra Mirović
Osiguranje krošnje je tehnički zahvat na stablu koji se provodi u arborikulturi, a uključuje upotrebu užadi radi smanjenja mogućnosti loma grana u krošnji čime se sprječava strukturno propadanje stabla. Cilj rada bio je napraviti pregled i usporedbu različitih sustava koji se koriste u osiguranju krošnji stabla. Kroz pregled ranije korištenih, napravljena je usporedba s suvremenim sustavima, pri čemu su izdvojene razlike između statičkih i dinamičkih sustava. Iako je vidljivo...

Paginacija