Paginacija
-
-
Šume plemenitih listača (Tilio platyphylli-Acerion pseudoplatani Klika 1955) u Nacionalnom parku Plitvička jezera
-
Matej Baneković Glavni cilj ovog istraživanja je opisati ekološke uvjete i florni sastav šuma plemenitih listača unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera. Istraživanje je provedeno prema načelima standardne srednjoeuropske fitocenološke škole (Braun-Blanquet 1964). Šume plemenitih listača u srednjoj Europi definirane su svezom Tilio platyphylli-Acerion pseudoplatani Klika 1955, a nju karakterizira prevlast vrsta Acer pseudoplatanus, A. platanoides, Fraxinus excelsior, Ulmus glabra, Tilia...
-
-
Šume visoke zaštitne vrijednosti na području Kupresa
-
Dominik Zrno U ovom završnom radu obrađena su dva poglavlja. Prvo se odnosi na zakonski okvir zaštite šuma u kojemu su prikazani pojedini članci Zakona o šumama Federacije BiH. Drugo poglavlje se odnosi na šume visoke zaštitne vrijednosti - HCVF na području općine Kupres, koje su opisane pomoću elaborata koji je izradila šumarija Kupres. Prikazani su pojedini odsjeci zaštićenih površina, topografske karte i tablični prikazi.
-
-
Šumska biomasa kao izvor energije u kogeneracijskim postrojenjima
-
Doris Koljaja U radu će biti prikazani načini upotrebe šumske biomase (drvne tvari) u kogeneracijskim postrojenjima gdje se drvna tvar koristi kako energent njezinim sagorijevanjem ili rasplinjavanjem (pirolizom). Isto tako će biti shematski prikazana kogeneracijska postrojenja sa pojašnjenjem svih faza rada. Na kraju rada će biti prikazani primjeri kogeneracijskih postrojenja koja su u funkciji na području RH sa njihovim osnovnim karakteristikama.
-
-
Šumska vegetacija Moslavačke gore
-
Stjepan Hima Predmet ovog završnog rada je opis šumskih zajednica Moslavačke gore koja zbog očuvanih šumskih sastojina i pripadajućih geoloških i hidroloških vrijednosti te biljnih i životinjskih zajednica ima regionalni značaj u očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. Šumski ekosustavi pokrivaju najveći dio površine Moslavačke gore među kojima najviše prevladavaju mezofilne i neutrofilne bukove šume. Uz bukove šume, najčešće pridolaze šume hrasta kitnjaka i običnog graba,...
-
-
Šumska vegetacija otoka Paga
-
Matija Špoljar Predmet ovog završnog rada je opis šumskih zajednica na otoku Pagu te ugroženost flore uz osvrt na klimatske karakteristike kao i antropogeni utjecaj kroz povijest. Rad želi istaknuti problematiku nedostatka novijih istraživanja na tom području te potaknuti na provođenje istih s ciljem utvrđivanja povoljnih područja za pošumljavanje.
-
-
Šumska vegetacija otoka Raba
-
Lori Peran U radu su opisana glavna obilježja otoka Raba te biljne zajednice koje pridolaze na tom području, uz naglasak na šumsku vegetaciju i zaštićena područja. Isto tako se želi iskazati potreba daljnje zaštite i očuvanja vegetacije i prirodnih staništa od antropogenih i drugih utjecaja, te potreba daljnjih istraživanja šumske vegetacije i degradiranih stadija.
-
-
Šumska vegetacija uz rijeku Savu
-
Antonio Zadro Cilj ovog završnog rada je na osnovu sve dostupne literature i internetskih izvora detaljnije opisati šumsku vegetaciju na 17 lokaliteta duž rijeke Save koji su uvršteni u ekološku mrežu „NATURA 2000“ te tako doprinijeti boljem znanju o raznolikosti i vrijednosti naših nizinskih šumskih ekosustava te njihovom očuvanju. Najveću površinu duž rijeke Save zauzimaju šume poljskog jasena, te poplavne šume vrba koje uspijevaju na riječnim otocima, obalama, rubovima močvara i...
-
-
Šumska vegetacija šireg područja oko jezera Borovik
-
Mislav Leko U radu su opisana fitocenološka obilježja šumske vegetacije
okolice umjetnog jezera Borovik na Dilju. Opisana su
također i klimatska obilježja tog područja, reljef i geološka
podloga. Na tom području izdvojena su tri ekološkogospodarska
tipa II-D-10, II-E-10, II-E-11. Glavne tri
zajednice koje pridolaze na području oko jezera su šuma
hrasta kitnjaka i običnog graba (As. Epimedio-Carpinetum
betuli Horvat 1938/ Borhidi 1963), bukva s lazarkinjom (As.
Galio odorato-Fagetum Sougnez...
-
-
Šumske protupožarne ceste kao posebna kategorija šumskih prometnica
-
Domagoj Antolić Šumske protupožarne ceste vezane su za krško područje mediterana i submediterana gdje su šumski požari dominantan štetni čimbenik po održivost šuma. Posebna su vrsta šumskih prometnica koje su planirane, projektirane i izgrađene s osnovnom zadaćom preventivne zaštite šuma od požara, a u slučaju nastanka požara moraju omogućiti što je moguće bolje uvjete za njegovo suzbijanje. Ne nose naziv šumske gospodarske ceste jer je u vrijeme realizacije njihovog projekta...
-
-
Šumske zajednice crne johe (Alnus glutinosa /L./ Gartner) u Lici
-
Antonija Strižić Crnojohove šume u Hrvatskoj podrobnije su istražene i opisane u nizinskom
području savsko-dravskog međurječja, no južnije od Save nisu dovoljno
istraživane, a to se posebno odnosi na dinarsko područje. Cilj ovog
istraživanja je vegetacijski i sinsistematski utvrditi i opisati crnojohove
sastojine u Lici te ih usporediti sa sličnim johovim sastojinama u Hrvatskoj.
Terenski dio istraživanja obuhvatio je izradu fitocenoloških snimaka na
području Like. Na deset fitocenoloških...
-
-
Šumski ekosustavi Nacionalnog parka Krka
-
Ivana Petričević Nacionalni park Krka nalazi se u Dalmaciji, na području Šibensko-kninske županije. Granica
Parka proteže se 50 km uz gornji i srednji tok rijeke Krke (dva kilometra nizvodno od Knina pa
do Skradina) i donji tok Čikole (obuhvaćajući ušće i 3,5 km kanjona rijeke), na prostoru
gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika i općina Ervenika, Kistanja i Promine...
-
-
Šumski ekosustavi kao rezervoar zoonoza
-
Mario Nekić Zoonoze su bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka. Uzrokuju ih bakterije, gljivice, virusi, praživi, prioni, rikecije i drugi organizmi. Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom iznimno je opasna bolest koja može završiti smrću. Pojavnost je usko vezana uz populaciju sitnih glodavaca, a u godinama velikih zaraza zabilježeno je i preko 400 oboljenja. Leptospiroza se javlja posebno za vrijeme poplava, a smrtnost joj je 1-2%. Lišmenijaza u Hrvatskoj nije česta, javlja se...
Paginacija
