Paginacija
-
-
Metode suzbijanja sitnih glodavaca kao predmet istraživanja
-
Anabela Vukelić Sitni glodavci predstavljaju problem u šumskim ekosustavima jer uzrokuju štete na korijenu , stabljici i sjemenu šumskog drveća. Uz štete na šumskom drveću koje imaju ekonomske i biološke posljedice, štetnost sitnih glodavaca ogleda se i u činjenici da predstavljaju rezervoare zoonoza, zaraznih bolesti koje štetno utječu na zdravlje ljudi te domaćih i divljih životinja. Zbog navedenih problema i šteta, čijem opsegu pridonosi veliki reprodukcijski potencijal sitnih glodavaca i...
-
-
Metode zavarivanja drva i drvnih ploča
-
Ivana Hideg Zavarivanje drva je jedna od novijih disciplina čiji je cilj spajati drvo i drvne ploče bez upotrebe ljepila ili nekog drugog vezivnog sredstva. Zavarivanjem dolazi do povećanja temperature koje se javlja kao posljedica trenja i tlaka. Prilikom procesa zavarivanja tale se površinski slojevi drva koji su u međusobnom kontaktu (lignin, hemiceluloza) te oni omogućuju spajanje drvenih dijelova. Takav spoj nakon prestanka rotacije ili trenja te tijekom hlađenja postiže zadovoljavajuću...
-
-
Metodologija prikupljanje terenskih podataka o bujičnim tokovima za potrebe analize u GJ "Garjevica - Čazma"
-
Hrvoje Rinkovec Rad predstavlja model istraţivanja razvoja i sanacije erozivnih procesa na šumskim cestama različitog uzduţnog nagiba. Istraţivanja su provedena na lokalitetu GJ „Garjevica – Čazma“ na kojem gospodare Hrvatske šume d.o.o. Kroz dobivene podatke o intenzitetu erozivnih procesa na eksperimentalnim plohama, determinirani su prirodni faktori koji imaju dominantnu ulogu u razvoju erozije na šumskim cestama. Usporedno sa prikupljanjem potrebnih podataka sa pojedinih profila, izvršeno...
-
-
Međuvrsni hibridi europske crne topole (Populus nigra L.)
-
Lucijan Barulek U ovom završnom radu obrađene su i prikazane najvažnije karakteristike pojedinih hibrida europske crne topole (Populus nigra L.). Prirodni areal rasprostranjenosti tih hibrida je južna polovica Europe, a u Hrvatskoj je sadnja kultura i plantaža hibrida najveća na područjima uz rijeke Muru, Dravu, Savu i Dunav na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama.Od svih hibrida ističe se P.×canadensis Moench I-214 koji se zbog svog kvalitetnog drva i velike otpornosti prema biljnim bolestima i...
-
-
Međuvrsni hibridi europske crne topole (Populus nigra L.)
-
Lucijan Barulek U ovom završnom radu obrađene su i prikazane najvažnije karakteristike pojedinih hibrida europske crne topole (Populus nigra L.). Prirodni areal rasprostranjenosti tih hibrida je južna polovica Europe, a u Hrvatskoj je sadnja kultura i plantaža hibrida najveća na područjima uz rijeke Muru, Dravu, Savu i Dunav na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama.Od svih hibrida ističe se P.×canadensis Moench I-214 koji se zbog svog kvalitetnog drva i velike otpornosti prema biljnim bolestima i...
-
-
Međuvrsni hibridi europskog ariša (Larix decidua Mill.)
-
Mislav Starčević U ovom radu obrađene su karakteristike i specifičnosti europskog ariša, srednjoeuropse vrste šumskog drveća s isprekidanim (disjunktnim) arealom rasprostranjenosti. Radi brzog rasta ima veliku primjenu i u hortikulturi, pa se često susreće izvan prirodnih areala.
U našim uvjetima najperspektivnijim su se pokazali međuvrsni hibridi L decidua (europski ariš) × L leptolepis (japanski ariš). Istraživanjima se došlo do spoznaje da ovaj hibrid daje 10-20 posto veću volumnu...
-
-
Mikoze obične smreke (Picea abies Karst.) na podrucju Učke i Gorskog kotara
-
Martin Šimek Obična smreka (Picea abies Karst.) naša je značajna
gospodarska vrsta drveća koja je danas izložena propadanju
i sušenju. Propadanje stabala kompleksan je fenomen u koji
su uključeni različiti čimbenici, žive i nežive prirode.
Odumiranje smreke povezuje se uglavnom s pojavom suše i
nepovoljnim promjenama klime koji djeluju stresno i
povećavaju njezinu osjetljivost na različite bolesti i štetnike.
U radu je obrađena pojava odumiranja kultura obične smreke
u dva odjela na...
-
-
Mikrobiologija šumskih tala u otvorima bukovo-jelovih šuma
-
Dalibor Funarić Odumiranjem stabala obične jele dolazi do stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Nestankom sklopa krošanja dolazi i do promjene u mikrobiologiji šumskog tla. U velikom šumskom otvoru prisutna je veća brojnost celulolitičkih gljiva i bakterija i odnosu na sklopljenu sastojinu. Nema statistički značajne razlike u mikrobiološkoj atkivnosti malog otvora i sklopljene sastojine. U šumskoj sastojini smanjene vitalnosti je utvrđen značajno manji postotak celulolitičkih gljiva i...
-
-
Mikroklima šume hrasta crnike (Quercus ilex L.) i degradacijskih stadija makije i gariga na području mediteranske Hrvatske
-
Dražen Kapučija Hrast crnika (Quercus ilex L.) je temeljna autohtona šumska vrsta eumediteranskog područja Hrvatske čije se ukupne površine procjenjuju na 35 000 ha. Hrast crnika pridolazi u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima, a makije i garizi su najčešći degradacijski stadiji crnikovih šuma. Šumski su ekosustavi utjecani brojnim lokalnim meteorološkim i klimatološkim prilikama. Brojni ekološki procesi usko su vezani na meteorološke prilike, a za njihovo proučavanje su nam...
-
-
Mikroklima šumskih ekosustava hrasta crnike i alepskog bora
-
Martina Šporčić Šumski ekosustavi utjecani su brojnim lokalnim meteorološkim i klimatološkim prilikama. Brojni ekološki procesi su usko vezani na meteorološke prilike. Mikroklimatska istraţivanja su obavljena na području otoka Mljeta. Na ukupno četiri lokacije, dvije u šumi alepskog bora, a dvije u šumi hrasta crnike s mirtom, postavljenje su mikroklimatske stanice. Mjerenja su obavljena u vremenskom intervalu od jednog sata. Mjerena je temperatura zraka (°C) na visini od 1 m, te temperatura tla...
Paginacija
