Šumskouzgojne značajke starih sastojina crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Hrvatskom primorju

disertacija

• Naslov (engleski): Silvicultural properties of old stands of black pine (Pinus nigra J. F. Arnold) in the Croatian littoral
• Autor: Boris Miklić
• Mentor: Igor Anić (mentor)
• Član povjerenstva: Stjepan Mikac (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sanja Perić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Šumarstvo
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 630 - Šumarstvo

Sažetak

Područje istraživanja je Hrvatsko primorje u kojem je obuhvaćen cjelokupan areal šuma crnoga bora: sjeverni dio od Rijeke do Novog Vinodolskog, središnji dio od
Novog Vinodolskog do Senja i južni dio od Senja do Karlobaga.
Istraživanjem su obuhvaćene stare sastojine crnog bora, starije od 80 godina. Sastojine su podijeljene prema tri kriterija: postanak, vegetacijska zona i stupanj sklopa. Prema postanku i vegetacijskoj zoni su grupirane na sljedeći način: 1. prirodne sastojine u epimediteranskoj vegetacijskoj zoni, 2. umjetne sastojine ili šumske kulture u epimediteranskoj vegetacijskoj zoni, 3. umjetne sastojine ili šumske kulture u submediteranskoj vegetacijskoj zoni. S obzirom na stupanj sklopa, izabrani su sljedeći lokaliteti u sastojinama: potpuni sklop, prekinuti sklop i rub sastojine.
Prirodne sastojine su nastale prirodnim pomlađivanjem. Umjetne sastojine ili šumske kulture su nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pošumljavanjem neobraslih šumskih zemljišta i popunjavanjem neobraslih dijelova zaštićenih degradiranih sastojina (branjevina).
Istraživanje je imalo za cilj ustanoviti u istraživanim sastojinama: strukturu, vitalitet i silvidinamiku; ekološke prilike; strukturu podrasta; strukturu, kakvoću i razvoj pomlatka; utjecaj svjetla na strukturu i razvoj pomlatka; način obnove sastojina.
Istraživanje je obavljeno na 39 pokusnih ploha. Na svakoj pokusnoj plohi postavljen je pojedan transekt i 6 – 18 plohica. Na plohama je istraživana struktura sastojina. Na transektima je istraživana struktura podrasta. Na plohicama je istraživana struktura pomlatka.
Potvrđene su sve postavljene hipoteze: H1. Crni bor je vrsta drveća pogodna za pošumljavanje s obzirom na ekološke uvjete područja istraživanja; H2. Crni bor osigurava progresivnu silvidinamiku; H3. Stare sastojine imaju prijelazni silvidinamički karakter; H4. Svjetlosne prilike u sastojini značajno utječu na gustoću i razvoj pomlatkaklimatogene vrstedrveća; H5. Prirodnaobnovasastojina može se ostvariti pod zastorom krošanja starih stabala.

Sažetak (engleski)

The area of study is the Croatian Littoral, in which was covered the entire areal of pine forests: the northern part from Rijeka to Novi Vinodolski, the central part from Novi Vinodolski to Senj and the southern part from Senj to Karlobag.
The study included old stands of black pine, over 80 years old. The stands of black pine are divided according to three criteria: origin, vegetation zone and degree of canopy. According to their origin and vegetation zone they are grouped as follows: 1. natural stands inthe epi-Mediterranean vegetation zone, 2. artificial stands or monocultures in the epi-Mediterranean vegetation zone, 3. artificial stands or monocultures in the sub-Mediterranean vegetation zone. Depending on the degree of canopy, the following localities in the stands were selected: dense canopy, incomplete canopy and edge of the stand.
Natural stands are created by natural regeneration. Artificial stands or monocultures were created in the late 19th and early 20th centuries, by afforestation of uncovered forest lands and filling in uncovered parts of protected degraded stands.
The aim of the study was to establish in the investigated old stands of black pine: structure, vitality and sylvidinamics; environmental conditions; undergrowth structure; the structure, quality and development of the young growth; the influence of light on the structure and development of the young growth; a way to regenerate stands.
The study was performed on39 experimental plots. Onetransect and 6 - 18plates were placed on each experimental plot. The structure of stands was investigated on the experimental plots. The undergrowth structure was investigated in the transects. The structure of the young growth was investigated on the plates.
All hypotheses were confirmed: H1. Black pine is a species of tree suitable for afforestation considering the ecological conditions of the study area; H2. Black pine provides progressive silvidynamics; H3. Old stands have a transitional sylvidinamic character; H4. Light conditions in the stand significantly affect the density and development of the young growth of climatogenic species of trees; H5. Natural regeneration of stands can be achieved using shelterwood method.

• Ključne riječi: crni bor; Pinus nigra J. F. Arnold; Hrvatsko primorje; šumskouzgojne značajke; struktura sastojina; meliorativni učinak
• Ključne riječi (engleski): black pine; Pinus nigra J. F. Arnold; Croatian littoral; silvicultural features; stand structure; ameliorative effect
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:265797
• Datum promocije: 2022
• Studijski program: Naziv: Šumarstvo i drvna tehnologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biotehničkih znanosti, polje šumarstvo (dr.sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-11-23 10:58:16