Utjecaj starenja površine na kvalitetu lijepljenja građevnog drva

završni rad

• Naslov (engleski): Influence of surface ageing to bonding quality of construction wood
• Autor: Gustav Gabrek
• Mentor: Vjekoslav Živković (mentor)
• Član povjerenstva: Vjekoslav Živković (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; (Zavod za namještaj i drvo u graditeljstvu); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-22, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI; Drvna tehnologija

Sažetak

Ovaj završni rad pokazuje utjecaj prirodnog starenja površine u unutrašnjim uvjetima na kvalitetu lijepljenja termotretiranog drva za vanjsku primjenu. U ispitivanju su korištene dvije nemodificirane i dvije termotretirane vrste drva: hrast i bukva. Uzorci dimenzija 1000 x 100 x 20 mm (L x T x R) su blanjani i lijepljeni MUF ljepilom 2 sata, 1, 2, 6, 10, i 18 dana nakon blanjanja. Svojstva lameliranih hrastovih i bukovih greda, prvenstveno čvrstoća na smik, delaminacija i kontaktni kut mjereni su tako da otkriju 1) prikladnost vrste za lameliranje i 2) utjecaj dužeg vremena skladištenja nakon blanjanja na svojstva lameliranja drva. Generalno, nemodificirana i termotretirana bukovina pokazuje bolje rezultate u usporedbi s nemodificiranom i termotretiranom hrastovinom. Rezultat delaminacije (totalna delaminacija) pokazuje ovisnost o vremenu starenja površine. Nemodificirana i modificirana bukovina mogu biti uspješno lamelirane do 2 dana nakon blanjanja, dok su hrast i modificirani hrast neprikladni za lameliranje pod ovdje ispitanim uvjetima. Prirodno starenje površine nije pokazalo utjecaj na smičnu čvrstoću. Prosječna čvrstoća lamela na smik (u suhom stanju) pokazuje da nemodificirana i modificirana bukovina i hrastovina mogu biti uspješno lamelirane neovisno o starosti površine. No vidljivo je da se kod bukovine vrijednosti previše ne razlikuju između modificiranog i nemodificiranog materijala neovisno o starenju površine (~20 N/mm²), za razliku od hrastovine gdje je kod nemodificirane čvrstoća veća (~15 N/mm²) nego kod modificirane (~11 N/mm²). Rezultati delaminacije mogu biti povezani s kontaktnim kutom koji ukazuje da se svježe pripremljena površina bolje kvasi nego nakon prirodnog starenja, ali isto tako je vidljivo da je kontaktni kut najniži na površini bukovine (50°, 2 sata nakon blanjanja), a najveći na površini termotretiranog hrasta (~64°, 2 sata nakon blanjanja).

• Ključne riječi: kvaliteta lijepljenja građevnog drva
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:108:568691
• Studijski program: Naziv: Drvna tehnologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka drvne tehnologije (univ.bacc.ing.techn.lign.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-10-18 08:33:18