Pages

Zaštićene prirodne vrijednosti istočne Hrvatske
Zaštićene prirodne vrijednosti istočne Hrvatske
Hrvoje Papratović
Svaka pojedina županija istočne Hrvatske odlikuje se specifićnim i divljenja vrijednim krajobrazima i prirodnim vrijednostima. Iznimna je vrijednost posebno zaštićenih objekata ponajprije u prouĉavanju graĊe, sastava, opstanka i razvitka prirodnih ekosustava. Oni provedenim istraţivanjima daju temeljne obavijesti o sindinamiĉkim zakonitostima, koje se opet primjenjuju u gospodarskim postupcima i razvojnim modelima koji jamĉe njihov opstanak. To se ujedno odnosi i na moguĉnost...
Zaštićene prirodne vrijednosti splitskog područja
Zaštićene prirodne vrijednosti splitskog područja
Ivan Vidosavljević
Svako urbano područje posebno naglašava svoje prirodne vrijednosti. Za grad Split i njegovu okolicu takoñer su važne prirodne posebnosti koje su i prepoznatljiva obilježja samoga grada (pr. park šuma Marjan). Stoga očuvanje tih prostora, zakonom zaštićenih ili ukoliko nisu pod zakonskom zaštitom u svakom slučaju jamči ostvarivanje različitih ekoloških i socijalnih vrijednosti. Na taj način područje zaštite prirode sve više dobiva na važnosti povezujući urbano i ruralno.
Zaštićene prirodne vrijednosti u Koprivničko križevačkoj županiji
Zaštićene prirodne vrijednosti u Koprivničko križevačkoj županiji
Magdalena Šabarić
U radu će se dati pregled zakonom proglašenih prirodnih vrijednosti na području Županije. Uz navedeno biti će napravljena analiza stanja zaštićenih područja, cilj je prikazati načine i mogućnosti za poboljšanje stanja u zaštićenim područjima na županijskoj i lokalnoj razini.
Zaštićene prirodne vrijednosti u ruralnom razvoju Krapinsko-zagorske županije
Zaštićene prirodne vrijednosti u ruralnom razvoju Krapinsko-zagorske županije
Mirta Jordanić
KZŽ oduvijek plijeni pažnju zbog brežuljkastog kraja, netaknute prirode i bogatih kulturnih i prirodnih vrijednosti. Većina šuma u županiji nalazi se u privatnom vlasništvu. Budući da se u privatnim šumama lošije gospodari nego u državnim i budući da je 17 zaštićenih područja te se još mnogo planira zaštititi, javlja se problem smanjenja biološke raznolikosti. Cilj je vrednovanje višeznačne uloge poljoprivrede i šumarstva radi očuvanja okoliša, održavanja krajolika...
Zaštićeni dijelov prirode Splitsko-dalmatinske županije
Zaštićeni dijelov prirode Splitsko-dalmatinske županije
Lucija Ledinski
Splitsko-dalmatinska županija je geografski smještena na središnjem dijelu jadranske obale. S ukupnom površinom od 14.106,40 km2 spada u drugu najveću županiju u Republici Hrvatskoj. Na toj površini nalazi se 44 zaštićenih prirodnih dijelova od kojih su najbitniji park prirode Biokovo te park šuma Marjan u Splitu dok ostatak čine značajni krajobrazi, spomenici parkovne arhitekture, posebni rezervati te spomenici prirode.
Zaštićeni dijelovi prirode Zadarske županije
Zaštićeni dijelovi prirode Zadarske županije
Matej Rupčić
Zadarska županija ima površinu 3646 kilometara kvadratnih i ima 170017 stanovnika. Županija ima 17 zaštićenih dijelova prirode, a od toga: 4 posebna rezervata, 3 spomenika prirode, 4 značajna krajobraza, 2 spomenika parkovne arhitekture, 3 parkova prirode Vransko jezero, Telašćica i Velebit i Nacionalni park Paklenica.
Zbrinjavanje komunalnog otpada u gradu Zagrebu
Zbrinjavanje komunalnog otpada u gradu Zagrebu
Ivana Bojić
U području zaštite okoliša problemi s otpadom su ključni za svaku zemlju EU. U radu će se analizirati stanje gospodarenja i zbrinjavanja komunalnim otpadom u Zagrebu. Nerješavanje i odgađanje problema s komunalnim otpadom uvjetovalo je sadašnju ozbiljnu i nejasnu situaciju.
Zbrinjavanje otpada na otoku Krku
Zbrinjavanje otpada na otoku Krku
Lucija Pivac
Dosadašnji koncept upravljanja komunalnim otpadom mora se sukladno nacionalnoj i zakonskoj regulativi Europske unije promijeniti. U radu će se na primjeru jedinica lokalne samouprave na otoku Krku analizirati stanje i smjernice poboljšanja procesa. Ključna obilježja odnose se na izbjegavanje nastajanja i vrednovanje različitih vrsta otpada. Na taj način dio otpada se obrađuje, a dio priprema za procese recikliranja.
Zdravstveno stanje divlje trešnje (Prunus avium L.) u klonskoj sjemenskoj plantaži Kutina (UŠP Zagreb)
Zdravstveno stanje divlje trešnje (Prunus avium L.) u klonskoj sjemenskoj plantaži Kutina (UŠP Zagreb)
Marija Dora Bolfan
Tijekom procjene zdravstvenog stanja klonova divlje trešnje (Prunus avium L.) u klonskoj sjemenskoj plantaži Kutina (UŠP Zagreb), u svibnju 2020. godine primijećena je sporadična pojava nekrotičnih lezija koje su zahvaćale samo lišće vizualno zdravih stabala. Nekrotične lezije pokazivale su dva karakteristična obrasca širenja, što je dovelo do zaključka da se radi o dva različita simptoma i više potencijalnih uzročnika. Budući da simptomatično lišće nije pokazivalo...
Zdravstveno stanje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) na području UŠP Sisak
Zdravstveno stanje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) na području UŠP Sisak
Krešimir Jakšić
U ovome radu obrađena je problematika odumiranja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Posljednjih desetak godina, na području UŠP Sisak novootkrivena bolest jasena Hymenoscyphus fraxinues uzrokuje velike štete u jasenovim sastojinama. Samim procesom odumiranja obuhvaćene su velike površine što uzrokuje gubitak vrlo vrijedne drvne mase. Situacija postaje sve lošija i lošija što može uzrokovati katastrofalne posljedice. Kako bi se ova bolest suzbila, potrebno je provesti...
Zelena infrastruktura grada Zagreba
Zelena infrastruktura grada Zagreba
Ivan Gelenčir
Zelena infrastruktura relativno je nova i složena te ne postoji široko prihvaćena definicija za nju. Opisuje se kao mreža prirodnih, poluprirodnih područja i zelenih prostora koja pruža usluge ekosustava, pri čemu se potiče dobrobit ljudi i kvaliteta života. Temelji se na načelu da su zaštita i poboljšanje prirode i prirodnih procesa svjesno integrirani u prostorno planiranje i teritorijalni razvoj. Gledajući s razine Europske unije, zelena infrastruktura je prepoznata kao jedna...
Zimska retencija lišća u pokusnom nasadu hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Zimska retencija lišća u pokusnom nasadu hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Dora Gortan
Pokusni nasad hrasta lužnjaka s familijama polusrodnika iz devet europskih populacija uzduž gradijenta zemljopisne širine postavljen je na površini Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom. Pokus je podijeljen na dva tretmana; sušni i kontrolni. U oba su tretmana uključene familije polusrodnika iz svih populacija. U ovom diplomskom radu pratit će se pojava zimske retencije lišća na svim biljkama i statističkim metodama ustanoviti postoji li obrazac varijabilnosti ovog...

Pages