Pages

Čimbenici oblikovanja organizacije u drvnoj industriji
Čimbenici oblikovanja organizacije u drvnoj industriji
Marko Berić
Organizacija je podložna različitim utjecajima iz okoline koji su prepoznati kao čimbenici oblikovanja organizacije. Čimbenici organizacije obilježavaju organizaciju u cijelosti, oni izravno ili neizravno, u manjoj ili većoj mjeri oblikuju organizacijsku strukturu nekoga poduzeća. Razina organizacijske uspješnosti proizlazi upravo iz sposobnosti organizacije za usklađivanjem organizacijske strukture i različitih čimbenika, a oni mogu biti unutarnji i vanjski. Unutarnjim se...
Čimbenici razvoja novog proizvoda
Čimbenici razvoja novog proizvoda
Ines Stošić
Rad pruža pregled aktivnosti u procesu razvoja novog proizvoda i čimbenike koji na razvoj novog proizvoda utječu. Cilj je rada usporedbom dostupnih teorijskih saznanja i prikazom razvoja garniture uredskog namještaja u poslovnom sustavu koji se bavi proizvodnjom namještaja iz ploča od usitnjenog drva, izdvojiti najvažnije čimbenike razvoja novog proizvoda. Razvoj novog proizvoda u ovom je radu prikazan u fazi projektiranja, od postavljanja projektnog zadatka, izrade i prezentacije...
Čistoća zraka u gradu Zagrebu
Čistoća zraka u gradu Zagrebu
Filip Najdek
Organizacija mjerne mreže za praćenje onečišćenja zraka na nekom urbanom području dinamički je proces koji se mijenja, harmonizira i unapređuje u ovisnosti o novim znanstvenim saznanjima s tog područja. Broj trajnih mjernih postaja za praćenje trenda onečišćenja u nekom naselju ovisi o veličini naselja i o konfiguraciji terena. Za Zagreb, koji ima nešto manje od milijun stanovnika, trend onečišćenja, odnosno kvalitete zraka, trebao bi se, prema stručnim saznanjima,...
Čvrstoća lijepljenog spoja višeslojnih podnih elemenata
Čvrstoća lijepljenog spoja višeslojnih podnih elemenata
Vlado Maršić
Ispitivanje međuslojne čvrstoće lijepljenog spoja izvršeno je prema normi HRN EN 311:2008 na 5 različitih proizvoda višeslojnih parketa. Svaki proizvod sadrži 10 uzoraka na kojima se ispituje da li je čvrstoća lijepljenog spoja zadovoljavajuća te kako i gdje dolazi do loma. Uz istraživanje međuslojne čvrstoće, uzorci su ispitani i na ANSI test delaminacije. Istraživanje je pokazalo da je kod uzoraka sa jelovom srednjicom čvrstoća nešto manja nego kod uzoraka sa slojem od...
Čvrstoća montažnog lijepljenja masivnog drva
Čvrstoća montažnog lijepljenja masivnog drva
Franjo Herceg
U ovom radu vršilo se istraživanje čvrstoće kutno – plošnog spoja pomoću moždanika. Za ispitivanje koristile su se dvije različite vrste drva: bukva i hrast, dvije različite vrste ljepila: PVAC i PUR, te tri različite količine nanosa lijepila. Uzorci su izrađeni lijepljenjem elemenata dimenzija 100 × 100 × 20 mm u kutno – plošni spoj pomoću moždanika. Nakon lijepljenja i kondicioniranja, uzorci su podvrgnuti ispitivanju čvrstoće na savijanje s određenim momentom...
Čvrstoće lijepljenja rubnih materijala na ploče iverice
Čvrstoće lijepljenja rubnih materijala na ploče iverice
Nikolina Veseličić
U ovom radu ispitana je čvrstoća rubnih materijala na ploče iverice. Rubni materijal lijepljen je različitim metodama, laserskom, vručim zrakom, običnom kantericom i ručno. Ispitivanje se vršilo na uzorcima dimenzija 150 x 100 x 19 mm. Korištene su dvije brzine ispitivanja, 60 mm/min i 120 mm/min. Pri svakoj brzini ispitano je po 15 uzoraka. Rezultati su pokazali kako najveću čvrstoću lijepljenja ima metoda lijepljenja rubnog materijala običnom kantericom s EVA ljepilom.
Šišmiši Parka prirode Medvednica
Šišmiši Parka prirode Medvednica
Mario Vlahoviček
Rad ne sadrži sažetak.Šišmiši ili netopiri su red iz podrazreda viših sisavaca unutar razreda sisavaca s ukupno 1100 vrsta. Iza glodavaca su red sisavaca s najvećim brojem vrsta. Rasprostranjeni su gotovo po cijeloj zemlji, nema ih samo u polarnim područjima i na otocima koji su jako udaljeni od kontinenta. Zanimljivost koja govori o jednoj iznimci je da su šišmiši na nekim otocima, kao što je Novi Zeland, do dolaska ljudi bili jedini sisavci. Šišmiši su ujedno i jedini...
Štete i zaštita šuma od krupne divljači
Štete i zaštita šuma od krupne divljači
Bruno Ćaćić
Rad se temelji na vrstama krupne divljači koje čine najveće štete u šumama, njihovom opisu, biologiji te načinima i sredstvima spriječavanja šteta i zaštite šuma.
Štete na dubećim stablima nakon naplodnog sijeka tvrdih listača primjenom šumske kamionske žičare
Štete na dubećim stablima nakon naplodnog sijeka tvrdih listača primjenom šumske kamionske žičare
Iva Žugaj
Cilj je istraživanja bio utvrditi intenzitet i strukturu oštećenja preostalih dubećih stabala nakon pridobivanja drva stupnom kamionskom žičarom u naplodnom sijeku obične bukve. Istraživanje je provedeno na području UŠP Nova Gradiška, šumarije Novska u gospodarskoj jedinici Novsko Brdo u odsjeku 59c prilikom provedbe naplodnog sijeka. Površina odsjeka iznosi 16,71 ha, a uređajni razred čini gospodarska sjemenjača hrasta kitnjaka starosti 170 godina na III bonitetu. Na temelju...
Štete na dubećim stablima u proredi bjelogorične sastojine mehaniziranim sustavom pridobivanja drva
Štete na dubećim stablima u proredi bjelogorične sastojine mehaniziranim sustavom pridobivanja drva
Branko Ursić
Cilj istraživanja je bio utvrditi intenzitet, uzrok, mjesto (deblo, pridanak, žilište, korijen) i veličinu oštećenja dubećih stabala pri sječi i izradi stabala harvesterom, te izvoženju drvnih sortimenata forvarderom. Istraživanje je provedeno u G.J. »Bjelovarska Bilogora« pri proredi odsjeka 14b, površine 18,28 ha, uređajnog razreda običnog graba, starosti 70 godina i odsjeka 14c, površine 9,07 ha, uređajnog razreda obične bukve starosti 79 godina. Na temelju terenske...
Štete na šumskoj vegetaciji na području UŠP Delnice izazvane ekstremnom pojavom ledene kiše početkom veljače 2014.god
Štete na šumskoj vegetaciji na području UŠP Delnice izazvane ekstremnom pojavom ledene kiše početkom veljače 2014.god
Boris Bukovac
U radu su prikupljeni i pregledno raščlanjeni podaci o štetama izazvanim ekstremnom pojavom ledene kiše na području Gorskog kotara, UŠP Delnice. Ove se štete analiziraju u prostoru i intenzitetu i dovode u vezu s oĉekivanim sukcesivnim problemima biotske naravi koji će uslijediti na podruĉju zahvaćenim ovom elementarnom katastrofom.
Štete od divlje svinje (Sus scrofa L.) u nizinskim šumama
Štete od divlje svinje (Sus scrofa L.) u nizinskim šumama
Marin Korent
U posljednjih dvadesetak godina prisutan je porast brojnosti divljih svinja u lovištima u Republici Hrvatskoj, pa samim time to predstavlja izazov i zahtijeva nove spoznaje kako gospodariti sa tom vrstom. Potrebno je održavati optimalan matični fond te spriječiti povećanje šteta. Divlja svinja pripada skupini krupne dlakave divljači, najčešće nastanjuje vlažne šume listača te je rasprostranjena gotovo po cijeloj Europi. Po načinu ishrane spada u svejede, a njezin trofej...

Pages