Pages

Štete od krupne divljači u kontinentalnim šumama Republike Hrvatske.
Štete od krupne divljači u kontinentalnim šumama Republike Hrvatske.
Luka Hodak
Istraživanje je provedeno na četiri plohe koje su bile raspoređene u nizinskom dijelu Republike Hrvatske. Na terenskom dijelu istraživanja uzimali smo najbitnije podatke koji su nam trebali poslužiti za daljnju analizu i otkrivanju do sada ne utvrđenih činjenica na ovu temu koja je slabo istražena, a korisna je za dvije jako bliske privredne grane, šumarstvo i lovstvo. Ključni elementi prikupljanja podataka su bili vrsta drveća, prsni promjer, početna i završna točka guljenja...
Štete od sitnih glodavaca na području Šumarije Draganić u 2007/2008. godini
Štete od sitnih glodavaca na području Šumarije Draganić u 2007/2008. godini
Hrvoje Vidaković
U radu se uvodno obrađuju povijesne prilike koje su dovele do današnje raspodijele šuma po vlasničkoj strukturi u Republici Hrvatskoj. Potom je dan pregled raspodijele šuma u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama uz kratku usporedbu sa Slovenijom. Prikazan pregled osnovnih značajki privatnih šuma u Republici Hrvatskoj daje uvid u današnje stanje šuma u privatnom vlasništvu i usporedbu sa državnim šumama. U nastavku se navodi cijeli niz pravilnika značajnih za...
Štete od sitnih glodavaca na području Šumarije Draganić u 2007/2008. godini
Štete od sitnih glodavaca na području Šumarije Draganić u 2007/2008. godini
Mihaela Križančić
Hrvatske šume, društvo s organičenom odgovornošću je pravni sljednik "Hrvatskih šuma", javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, osnovanog na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90), s početkom rada 1. siječnja 1991.godine. Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, bilo je pravni sljednik više gospodarskih...
Štetni kukci na hrastu lužnjaku  i mjere suzbijanja
Štetni kukci na hrastu lužnjaku i mjere suzbijanja
Ivan Prebanić
U ovome završnom radu je obrađena pojava, važnost, štetnost, kontrola, suzbijanje, te preventivne mjere zaštite od štetnih kukaca u sastojinama Hrasta Lužnjaka.
Štetnici jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča 2020. godine
Štetnici jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča 2020. godine
Vinko Ivanišević
Kako stabla u sastojini tako i stabla klonske sjemenske plantaže podliježu raznim negativnim utjecajima, bolestima i štetnicima. Cilj ovog rada je potvrditi prisutnost štetnika, prvenstveno defolijatora i ksilofaga na stablima intenzivne proizvodnje jasenovog sjemen, klonske sjemenske plantaže.
Štetnici jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča 2021. godine
Štetnici jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča 2021. godine
Karlo Mikić
Kako stabla u sastojini tako i stabla klonske sjemenske plantaže podliježu raznim negativnim utjecajima, bolestima i štetnicima. Cilj ovog rada je produbiti spoznaje o zastupljenosti pojedinih vrsta štetnika u klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča. Iz tog razloga tijekom proljeća 2021. godine na plantaži su vršena terenska istraživanja radi utvrđivanja brojnosti i zastupljenosti pojedinih vrsta defolijatora i ksilofaga.
Štetnici šumskog drveća u u Botaničkom vrtuPMF-a u Zagrebu 2016.godine
Štetnici šumskog drveća u u Botaničkom vrtuPMF-a u Zagrebu 2016.godine
Patricija Nikl
Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture). Botanički vrt posvećuje se istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka, ali i informiranju i ekološkom obrazovanju, kako studenata i učenika, tako i ostalih posjetitelja Vrta. U posljednjem desetljeću s pridolaskom...
Štetnost Cerambyx cerdo L. velike hrasatove cvilidrete u NPŠO Dotršćina
Štetnost Cerambyx cerdo L. velike hrasatove cvilidrete u NPŠO Dotršćina
Danijela Balta
U završnom radu je opisano praćenje stanja pojave Cerambyx cerdo L. – velike hrastove cvilidrete u NPŠO Dotrščina. Praćenje je obavljeno metodom transekta u odjelima 12 i 15. Prolaskom kroz odjele pregledavana su stabla hrasta kitnjaka (Quercus petraea L.) i bilježen je stupanj napada. Na temelju prikupljenih podataka na terenu napravljena je analiza stupnja napada u pojedinim odjelima.
Što se dogodilo Strossmayerovom perivoju u Đakovu
Što se dogodilo Strossmayerovom perivoju u Đakovu
Zrinka Šola
Strossmayerov perivoj u Đakovu je romantičarski perivoj s dekorativnim vrtovima ispred pročelja biskupskog dvora. Nastao je u prvoj polovici 19. st. kao parkovna površina uz biskupski dvor. Zbog neodržavanja i nekontroliranog rasta vegetacije s vremenom je zarastao u park-šumu. Romantičarski biskupski perivoj 19. st. danas možemo samo zamišljati. Jedini dobro očuvani dijelovi su dekorativni vrtovi ispred pročelja biskupskog dvora. U novijoj povijesti perivoj je obnavljan prema...
Šume hrasta kitnjaka i običnoga graba (Epimedio-Carpinetum betuli /Horvat 1938/ Borhidi 1963) na slavonskom gorju
Šume hrasta kitnjaka i običnoga graba (Epimedio-Carpinetum betuli /Horvat 1938/ Borhidi 1963) na slavonskom gorju
Ivan Matošević
Slavonsko gorje karakterizira velika biološka raznolikost koja je rezultat raznolikih biljnih vrsta i zajednica čemu najviše pridonosi biogeografski položaj. Ovaj rad se bavi fitocenološkim istraživanjem zajednice ilirskih šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, zajednice koja je rasprostranjena u kontinentalnom brežuljkastom području Republike Hrvatske. U radu je uz analizu već snimljenih sastojina s Babje i Požeške gore (Baričević 2002) i Dilja (Škvorc 2006), izvršeno...
Šume i šumarski sektor u svijetu klimatskih promjena
Šume i šumarski sektor u svijetu klimatskih promjena
Marina Butorac
Uvodno se obrazlaže pojam globalnih klimatskih promjena u svjetlu prepoznatljivih manifestacija i glavnih pokazatelja takvih promjena: efekt staklenika, zagađenje zraka, globalno zatopljenje, razaranje ozonskog omotača i dr. Navode se temeljni svjetski procesi te globalni programi i mjere vezani za klimatske promjene (UNFCCC, Kyoto protokol, Paris Agreement 2015). U središnjem djelu razrađuju se mogući scenariji utjecaja klimatskih promjena na ekološke, ekonomske i društvene aspekte...
Šume pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području Hrvatske Kostajnice
Šume pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području Hrvatske Kostajnice
Mateo Perković
Cilj rada bio je obaviti analizu strukture šuma pitomog kestena na području Šumarije Hrvatska Kostajnica. Analiza je obuhvatila geografski položaj, klimu, šumske zajednice, tlo, površinu šuma s obzirom na vlasništvo, namjenu i uzgojni oblik te temeljne strukturne elemente s obzirom na vlasništvo, namjenu i uzgojni oblik. U radu su prikazani šumsko-uzgojni radovi (njega, obnova, prevođenje).

Pages