Pages
-
-
Šumski ekosustavi u parkovima prirode Hrvatske
-
Hrvoje Potočar Zaštićena područja u Hrvatskoj ključna su za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Površinski najveća područja su parkovi prirode. Od temeljnih fenomena koji su bitni za njihovo proglašavanje mogu se izdvojiti šumski ekosustavi. Naime, njihova vrijednost nije bitna samo u okvirima zaštite prirode nego i radi održivog upravljanja. Stoga se vrijednost šuma očituje u ekološkom, socijalnom i gospodarskom smislu. U radu će se dati prikaz parkova prirode gdje je šuma, tj....
-
-
Šumski požari
-
Anamarija Miškulin Šumski požari su velika opasnost za šume i šumska zemljišta u cijeloj Republici Hrvatskoj, a pogotovo u Dalmaciji, Dalmatinskoj zagori te na otocima. Usavršavanje metoda borbe protiv šumskih požara omogućuje bitno smanjenje opožarenih površna. Poznavanje čimbenika koji uvjetuju požare i čimbenike koji uvjetuju širenje požara bitno je radi pripreme i vođenja preventivnih aktivnosti. Jedna od najvažnijih preventivnih mjera je poznavanje šumskih goriva, odnosno stupanj...
-
-
Šumski požari na području Tomislavgrada
-
Ivan Šimić U radu se navodi analiza požara na području šumarije Tomislavgrad u razdoblju od 2011 do 2017 godine te zakonska regulativa i sistem zaštite od požara.Također u radu je opisana sanacija požara i problematika s kojom se susrećemo.Na temelju svega toga su donešeni zaključci u cilju poboljšavanja gašenja požara i obuci koja će nam omogućiti bolji pristup samom gašenju i njegovu sprečavanju nastanka!
-
-
Šumski požari na području uprave šuma Split
-
Alojzije Došlić Cilj rada je opisati uzroke nastanka šumskih požara, njihovu klasifikaciju te metode gašenja s posebnim osvrtom na požare koji su u ljeto 2017. pogodili splitsko područje. Šume su naša pluća, no istovremeno one su vrlo krhki ekosustavi koje nerijetko proždiru vatrene stihije. Oko 95% požara uzrokuje čovjek nekom svojom djelatnošću dok preostalih 5% uzrokuje atmosfersko pražnjenje (gromovi). U prvom dijelu rada govori se o utjecaju reljefa i meteorološkim elementima pri...
-
-
Šumski požari u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2010 do 2019 godine
-
Tomislav Vinski Cilj ovog rada je prikazati uzorke, površine i štete nastale šumskim požarima u Republici Hrvatskoj u periodu od 2010. do 2019. godine. Analizom prikupljenih podataka s obzirom na kategoriju opasnosti od požara, kao i šteta nastalih od šumskih požara bit će vrijedan podatak za planiranje radova u zaštiti šuma od šumskih požara i razumjevanje problematike šumskih požara u Republici Hrvatskoj.
-
-
Šumski stanišni tipovi Zrinske gore prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i europskim klasifikacijama
-
Leonarda Pintarić Tipološke klasifikacije sintetiziraju vegetacijske oblike i stanišne tipove u odgovarajuće cjeline prema kriterijima i namjeni. Najpoznatije europske klasifikacije su Natura 2000 i EUNIS-ova klasifikacija. U Hrvatskoj se uz njih primjenjuje Nacionalna klasifikacija staništa (NKS). Temelji se na fitocenološkim principima, gdje jedan tip u pravilu predstavlja jednu istraženu i opisanu biljnu zajednicu. U radu su definirani prirodni šumski stanišni tipovi Zrinske gore. Za njihovo...
-
-
Šumski šišmiši Hrvatske
-
Veronika Crnković Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti. Drugi naziv im je netopiri(lat.Chiroptera). Šišmiši su većinom noćni sisavci jer tada nemaju prijetnje u potrazi za hranom, a danju uglavnom spavaju. Zvuci koje proizvode mogu se odbijati od predmeta, te zvukove ljudsko uho ne može čuti. Broj šišmiša u svijetu u značajnom je padu, 12 vrsta je izumrlo a 75 vrsta je vrlo ugroženo. Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava. Bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih...
-
-
Šumsko poljodjelstvo (Agroforestry) - mogućnosti perspektiva u Republici Hrvatskoj
-
Matija Ledinski Šumsko poljodjelstvo (agrošumarstvo) obuhvaća tehnologije koje se mogu primijeniti u šumarstvu i u poljoprivredi u svrhu stvaranja veće proizvodnosti, ekonomske opravdanosti, ekološke prihvatljivosti i mogućnosti održivog iskorištenja zemljišta. Povezivanje tehnologija šumarstva i poljoprivredne struke omogućuje šumskom poljodjelstvu formiranje povezanijeg, raznovrsnijeg, proizvodnijeg, ekonomičnijeg i održivog korištenja zemljišta. Cilj rada je analizirati potencijalne...
-
-
Šumskouzgojna analiza borovih sastojina na Đurđevačkim peskima
-
Romana Matočec Područje istraživanja se nalazi u šumariji Đurđevac, koja pripada Upravi šuma Podružnica Koprivnica. Za istraživanje su postavljene dvije plohe u Gospodarskoj jedinici Đurđevački peski. Prva ploha se nalazi u odsjeku 4i (stara šumska sastojina običnog bora), dok se druga ploha nalazi u odsjeku 3b (mlada šumska sastojina običnog i crnog bora). Ciljevi ovog rada bili su: ustanoviti strukturu stare šumske sastojine običnog bora i mlade šumske sastojine običnog i crnog bora,...
-
-
Šumskouzgojne značajke divlje trešnje u mladiku hrasta lužnjaka i običnoga graba
-
Josip Frljić U ovom se radu analizira kakvoća mladih stabala divlje trešnje u smjesi s hrastom
lužnjakom i običnim grabom. Pokus je postavljen u Nastavno-pokusnom šumskom objektu
(NPŠO) Zagreb, Gospodarska jedinica Dubrava lug − Mokrice, odjel 11, u mladiku hrasta
lužnjaka s običnim grabom u kojem su prilikom pomlađivanja posađene sadnice divlje
trešnje. Na svakom su stablu divlje trešnje izmjerene sljedeće varijable: totalna visina, prsni
promjer, pripadnost sastojinskoj etaži, duljina...
-
-
Šumskouzgojne značajke jednodobnih sastojina obične jele (Abies alba Mill.)
-
Dario Šegota Ciljevi ovoga istraţivanja bili su analizirati strukturne značajke sastojine, analizirati kvalitativni aspekt sastojine i predloţiti smjernice budućeg gospodarenja. Kao objekt istraţivanja postavili smo plohu u odsjeku 29a, Gospodarska jedinica Škamnica, šumski predjel Lanene drage. Ploha ima oblik kvadrata, sa stranicama 100 x 100 metara, pa je njezina površina 10000 m2 ili 1,0 ha. Mjerenje je obavljeno 22. i 23. 6. 2013. godine. Na temelju istraţivanja došli smo do sljedećih...
Pages
