Završni radovi | Repozitorij Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

: RASPROSTRANJENOST, MORFOLOŠKE ZNAČAJKE I TAKSONOMSKI STATUS AUTOHTONIH VRSTA RODA CAMPANULA L. (CAMPANULACEAE) U HRVATSKOJ; Gabriela Jakopović
Rod Campanula L. je rod iz porodice Campanulaceae. Rasprostranjen je u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere. U svijetu je poznato oko 450 vrsta i podvrsta. U Hrvatskoj flori nalazimo 35 vrsta i nekoliko podvrsta, od čega je 13 endemičnih svojti. U ovom radu obrađuje se taksonomski status, rasprostranjenost i morfološke značajke vrste roda Campanula L. autohtonih u Hrvatskoj.

: Radijalni prirast ledolomom oštećenih stabala bukovo-jelovih šuma Gorskog kotara; Andrea Mertini
Ovaj rad istražuje povezanosti radijalnog prirasta stabala koja se nalaze u vremenskim nepogodama oštećenim sastojinama Gorskoga kotara sa posebnim osvrtom na stanje sastojina oštećene u ledolomu 2014. godine. Za izmjeru su odabrane trajne plohe Nacionalne inventure šuma na području zahvaćenom ledolomom. Izmjera i procjena je napravljena 2015. godine kada zabilježeno stanje neposredno nakon lodoloma te druga izmjera u 2020. godini uključujući uzimanje dugih izvrtaka. Dobiveni...

: Rana doznaka smreka napadnutih smrekovim pisarom (Ips ty pographus Linnaeus, 1758) u G.j. "Sungerski lug" NPŠO Zalesina; Milan Čop
Smrekov pisar (Ips typographus L.) najopasnija je vrsta potkornjaka koja može uzrokovati kalamitete u smrekovim šumama. Smreka u gospodarskoj jedinici ¨Sungerski lug¨ u omjeru smjese sudjeluje sa 41.21% pa samim time postoji mogućnost napada smrekova pisara. Na temelju feromonskog monitoringa te snimanjem gospodarske jedinice dronom i terenskim pregledom sastojina sa posebnim osvrtom na simptomatologiju napada cilj je što brže detektirati žarišta i pojedinačne napadnute smreke kako...

: Rasadnička klijavost i morfološke značajke dvogodišnjih sadnica (2+0) divlje trešnje (Prunus avium L.) različitog načina predsjetvene pripreme sjemena; Sara Srša
U diplomskom radu ispitivat će se rasadnička klijavost sjemena divlje trešnje (Prunus avium L.) s deset načina predsjetvene pripreme sjemena. Tijekom vegetacije pratit će se rast i prirast sadnica. Tijekom prve dvije vegetacije izmjerit će se vaţnije morfološke značajke sadnica (visina, promjer vrata korijena, broj listova). Na osnovu postotaka rasadničke klijavosti i morfoloških značajki preporučit će se najbolji način predsjetvene pripreme sjemena.

: Rasadnička klijavost i početni rast sadnica hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) različitih provenijencija; Kristina Ašenbrener
U radu se ispitivala rasadnička klijavost i početni rast sadnica hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) iz četiri različite provenijencije, UŠP Požega, UŠP Nova Gradiška, UŠP, Bjelovar te UŠP Našice. Žir je posijan u jesen 2014.godine u rasadniku Hajderovac, šumarija Kutjevo, UŠP Požega. Nakon završetka prvog visinskog prirasta mjerene su inicijalne morfološke značajke sadnica (visina, promjer vrata korijena, suha tvar nadzemnog i podzemnog dijela biljke i...

: Rasadnička klijavost sjemena i morfološke značajke dvogodišnjih sadnica (2+0) poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) gologa korijena različitih populacija i načina predsjetvene pripreme; Sebastian Hodalj
U ovom završnom radu ispitivat će se rasadnička klijavost sjemena sakupljenog sa 6 različitih populacija i 2 načina predsjetvene pripreme sjemena. Izmjerit će se važnije morfološke značajke dvogodišnjih (2+0) sadnica gologa korijena (visina, promjer vrata korijena te broj primarnih grana). Na osnovu provedenih istraživanja utvrdit će se koje populacije imaju najveći postotak rasadničke klijavosti i najbolju morfološku kvalitetu sadnica.

: Raspadanje panjeva kao pokazatelj trenutka sječe u bukovo-jelovim šumama; Gloria Dabić
Sječom stabala u sastojinama ostaje značajna količina drvnog ostatka i u obliku panjeva. Raspadanje panjeva podrazumjeva mineralizaciju drvne tvari pri čemu se otpušta ugljik, a pod utjecajem je vrste drveća, strukture sastojina, okolišnih čimbenika i karakteristika panja. Proces raspadanja ima karakterističku brzinu te je posredno pokazatelj trenutka sječe stabla. Značajana je varijabla pri izmjerama šumskih resursa u pogledu izračuna prirasta sastojina te kontroli dinamike i...

: Raspored gustoće u radijalnom smjeru kod topolovine; Juraj Tomljanović
Topole (Populus L.) su brzorastuće listopadno drveće koje raste prirodno na različitim staništima od borealnih do subtropskih, od planinskih do onih uz obale rijeka. Topole su bile korisne čovječanstvu i kultivirane još davno. Rastu brzo, lagano se razmnožavaju i mogu se uzgajati na različitim mjestima u šumi, kao i na otvorenom. Odlična su sirovina za različite vrste proizvoda od drva. Također imaju važnu ulogu u poboljšanju zaštite okoliša, naročito u zaštiti zemlje od...

: Rasprostranjenost i florni sastav asocijacije Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae (Horvat 1938) Borhidi 1963 u Hrvatskoj; Anton Herceg
U radu se srednjoeuropskom fitocenološkom metodom (Braun-Blanquet 1964) analizira florni sastav asocijacije Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae (Horvat 1938) Borhidi 1963 u Hrvatskoj. U analizu je uzeto 138 fitocenoloških snimaka u 12 sinoptičkih kolona koje obuhvaćaju Dinarsko gorje, sjeverozapadnu Hrvatsku i jugozapadni dio panonske nizine. Florni sastav čine 282 vrste višega bilja koje su sinsistematski svrstane u 16 kategorija. Ukupno 33 vrste pripadaju ilirskome flornom geoelementu,...

: Rasprostranjenost i veličina populacije lještarke gluhe (Bonasa bonasia L.) na području Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit"; Ana Mršić
Lještarka gluha je maknuta s popisa divljači 1999. godine. Usprkos tome do sada nije vršena njena inventarizacija te se malo zna o njenoj rasprostranjenosti i brojnosti u Hrvatskoj. Stoga je u ovome diplomskom radu obavljen monitoring ove vrste s ciljem: utvrđivanja nazočnosti, brojnog stanja i stanišnih zahtjeva na području Nacionalnog Parka „Sjeverni Velebit“. Istraživanje je provedeno na 51 stajalištu raspoređenom u pet transekata, koji su bili položeni od granice...

: Rasprostranjenost i veličina populacije lještarke gluhe (Bonasa bonasia L.) na području Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit"; Ana Mršić
Lještarka gluha je maknuta s popisa divljači 1999. godine. Usprkos tome do sada nije vršena njena inventarizacija te se malo zna o njenoj rasprostranjenosti i brojnosti u Hrvatskoj. Stoga je u ovome diplomskom radu obavljen monitoring ove vrste s ciljem: utvrđivanja nazočnosti, brojnog stanja i stanišnih zahtjeva na području Nacionalnog Parka „Sjeverni Velebit“. Istraživanje je provedeno na 51 stajalištu raspoređenom u pet transekata, koji su bili položeni od granice...

: Rasprostranjenost, morfološke značajke i taksonomskih status autohtonih vrsta roda Prunus L. (Rosaceae) u Hrvatskoj; Deni Hodak
U završnom radu obrađivat će se taksonomski status roda Prunus te pojedinih vrsta unutar istog u Republici Hrvatskoj, njihova rasprostranjenost, te kakve su im morfološke značajke. U Hrvatskoj flori je zastupljeno pet autohtonih vrsta roda Prunus – divlja trešnja (Prunus avium (L.) L., rašeljka (Prunus mahaleb L.), sremza (Prunus padus L.), trnina (Prunus spinosa L.) i polegla šljiva (Prunus prostrata Labill.), one se međusobno znatno razlikuju s obzirom na građu vegetativnih i...

Paginacija