Paginacija

Prva proreda u sastojini hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Prva proreda u sastojini hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Božidar Hrvoj
Ciljevi istraživanja su bili: 1. ustanoviti strukturu mlade hrastove sastojine 2. obaviti prvu proredu u istraživanoj sastojini 3. usporediti strukturu sastojine prije i poslije prorede 4. usporediti dvije metode doznake Na temelju dobivenih podataka s pokusne plohe i rezultata dobivenim obradom dolazimo do sljedećih zaključaka: 1. Na istraživanoj plohi raste mješovita sastojina hrasta lužnjaka iz sjemena i običnog graba s primiješanim poljskim jasenom, brijestom, crnom johom i...
Prva prorjeda u sastojini alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.)
Prva prorjeda u sastojini alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.)
Luka Bubalo
Istraživanje je obavljeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Šibenik. Za istraživanje je postavljena jedna pokusna ploha, kvadratnog oblika, dimenzija stranica 30 m, površine 900 m2, odnosno 0,09 ha. Ploha je postavljena 16. lipnja 2020. godine, u Gospodarskoj jedinici Guduća, odsjeku 44a, u mladoj, 30-godišnjoj, čistoj sastojini alepskog bora u kojoj do sada nisu obavljani uzgojni radovi njege. Ciljevi istraživanja...
Psi goniči u Hrvatskoj
Psi goniči u Hrvatskoj
Iva Žugaj
U Hrvatskoj, odnosno u HLS upisano je deset pasmina goniča. Goniči su psi koji gone divljač štekćući, a pogodni su u brdskim i planinskim područjima dok su u nizinskim nepoželjni. Boja, visina te dlaka su samo neke od karakteristika po kojima razlikujemo određenu pasminu. Postoje dva ispita pomoću kojih utvrđujemo kvalitetu lovačkog psa; ispit prirođenih osobina goniča i ispit rada goniča. Kako bi dobili kvalitetnog lovačkog psa, on treba proći kroz određenu obuku i...
Ptice Parka prirode Kopački rit
Ptice Parka prirode Kopački rit
Marin Talajić
Park prirode Kopački rit jedinstveno je područje s velikim prirodnim bogatstvima. Zbog toga zaštićeno je još 1967. godine. Od svih vrijednosti posebno se istiće njegova uloga kao stanište, hranilište i odmaralište ptica koje se ondje gnijezde ili tu samo povremeno obitavaju. Zbog toga, Kopački je rit 1986. godine uvršteno na listu važnih ornitoloških područja Europe (IBA). Na prostoru Parka prirode Kopački rit obitava i gnijezdi se izuzetan broj različitih vrsta ptica. Od...
Ptice grabljivice na području Parka prirode Papuk
Ptice grabljivice na području Parka prirode Papuk
Andrej Garilović
Park prirode Papuk se nalazi u šumskim predjelima istoimene gore i zauzima površinu od 33 600 ha. Njegove geomorfološke, klimatske i vegetacijske karakteristike pružaju kvalitetno stanište brojnim vrstama ptica od kojih su za ovaj rad najzanimljivije ptice grabljivice. Tema ovog rada je prikaz ptica grabljivica koje su rasprostranjene na području Parka prirode Papuk. Pojedine vrste ptica grabljivica su na ovom području prisutne tijekom cijele godine, dok su neke vrste zabilježene...
Ptice grabljivice nizinske Hrvatske
Ptice grabljivice nizinske Hrvatske
Ana Sladić
Morfološke značajke i opis ptica grabljivica nizinske Hrvatske.
Ptice grabljivice šumskih ekosustava Republike Hrvatske
Ptice grabljivice šumskih ekosustava Republike Hrvatske
Viktoria Kolarić
Tema ovoga rada je detaljna obrada svih vrsta ptica grabljivica koje djelomiĉno ili stalno obitavaju u šumskim ekosustavima Republike Hrvatske. Opis svake pojedine vrste dati će uvid u njezine biološke karakteristike, prehranu i ponašanje.
Ptice stanarice šumskog ekosustava Hrvatske
Ptice stanarice šumskog ekosustava Hrvatske
Petra Vodička
U radu je obrađena tematika ptica stanarica u Hrvatskoj. Kroz opis općenitih i specifičnih bioloških svojstava, brojnosti populacije u Hrvatskoj i europskog statusa, rad obuhvaća sve aspekte vezane za lakše upoznavanje i prepoznavanje najčešćih ptica stanarica u Hrvatskoj.
Ptice u Maksimiru
Ptice u Maksimiru
Josipa Đukić
Spomenik parkovne arhitekture Maksimir u Zagrebu obiluje biljnim ali i životinjskim vrstama od kojih su među najbrojnijim ptice. U radu su obrađene ptice koje su redovitim praćenjem uoĉene na podruĉju Maksimira. Opisana je anatomija, sistematika, ponašanje i karakteristike 15 najĉešćih vrsta ptica u Maksimiru.
Puhovi kao dio šumske zoocenoze bukovo-jelovih šuma
Puhovi kao dio šumske zoocenoze bukovo-jelovih šuma
Ivan Žuna
Bukvi i jeli pripada gotovo 46% ukupnog volumena hrvatskih šuma. Rastu na površini približno 150000 ha. Donja granica rasprostranjenosti bukve i jele kreće se u rasponu od 700 do 1000 m.n.v., gornja granica rasprostranjenosti je 1100 – 1400 m.n.v. U kontinentalnom dijelu granice rasprostiranja jele kreću se od 600 – 1050 m.n.v. U najbrojniju grupu sisavaca spadaju glodavci ( Rodentia). Ovaj red obuhvaća gotovo 3000 vrsta, što je gotovo polovica od ukupnog broja sisavaca na zemlji....
Pčela medarica u šumskom ekosustavu
Pčela medarica u šumskom ekosustavu
Hrvoje Makar
U ovom radu pobliţe ćemo opisati pčelu medaricu, njezinu biologiju, način ţivota, bolesti i tome slično. Govoriti ćemo o vrstama meda, pčelinjim pašama u pojedinim šumskim zajednicama te njihov utjecaj na razvoj pčelinjeg društva. Dotaknuti ćemo se značaja pčele medarice na stabilnost šumskog ekosustava.
Quercus suber L. - hrast plutnjak
Quercus suber L. - hrast plutnjak
Jurica Tadić
Quercus suber L., (porodica Fagaceae, sekcija Cerris) hrast plutnjak, jedna je od najvažnijih drvenastih biljaka na području zapadnog Mediterana. Plutnjak je dugovječna i vazdazelena listača koja postiže visinu od oko 20 m. Najznačajnija i najprepoznatljivija karakteristika ove biljke je njezina debela, plutasta kora po kojoj je i sama vrsta dobila ime. Hrast plutnjak je ekološki plastična vrsta koja raste u toplim humidnim i subhumidnim uvjetima, od razine mora pa sve do 2000 m n.v....

Paginacija