Pages

Pogodnost sustava pridobivanja drvne biomase u smrekovoj šumskoj kulturi
Pogodnost sustava pridobivanja drvne biomase u smrekovoj šumskoj kulturi
Dinko Vusić
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja pogodnosti primjene djelomično mehaniziranih i mehaniziranih sustava pridobivanja drvne biomase u uvjetima neprorjeđivane smrekove šumske kulture. Kao preduvjet za interpretaciju razultata istraživanja sustava pridobivanja drvne biomase istražen je potencijal iznačajke nadzemne biomase stabala obične smreke, koje ju definiraju u smislu ulazne sirovine u proizvodni sustav. Izrađeni su matematički modeli za izračun količina i...
Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)
Pojava i štetnost gljive Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.)
Krunoslav Arač
Tijekom 2005. i od 2010. do 2015. godine gljiva Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. uzrokovala jezarazu na 154 živih stabala obične bukve. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi rasprostranjenostgljive u arealu obične bukve u Hrvatskoj, a živa zaražena stabla obične bukve obilježiti rednimbrojevima, utvrditi lokaciju, izmjeriti prsni promjer, zabilježiti prvu godinu zaraze, procijeniti oštećenjadebla i krošnje, te svake godine procjenjivati osutost krošnji i evidentirati...
Postojanost poliakrilatnih nanopremaza na toplinski modificiranom drvu
Postojanost poliakrilatnih nanopremaza na toplinski modificiranom drvu
Josip Miklečić
Toplinski modificirano drvo zaštićeno prozirnim premazima još je uvijek podloţno površinskoj razgradnji uslijed djelovanja vanjskih utjecaja. U ovom radu istraţena je mogućnost povećanja postojanosti prozirnih premaza na toplinski modificiranom drvu dodavanjem nanoĉesica TiO2 i ZnO u poliakrilatni vodeni premaz. Nemodificirani i toplinski modificirani uzorci bukovine površinski neobraĊeni i obraĊeni s devet sustava poliakrilatnih vodenih premaza izlagani su ubrzano i prirodno...
Prilagodba razvojnoga ciklusa, prezimljavanja i prostorne distribucijesmrekovih potkornjaka(Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L.)u odnosu na temeljne stanišne čimbenike
Prilagodba razvojnoga ciklusa, prezimljavanja i prostorne distribucijesmrekovih potkornjaka(Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L.)u odnosu na temeljne stanišne čimbenike
Luka Kasumović
Kada se govori o potkornjacima razlikujemo dva različita pristupa. Prvi uključujepotkornjake u kategoriji štetnika, a drugi uključuje potkornjake u kategoriji insekata s veomavažnom ekološkom ulogom u šumskim ekosustavima. Smrekov pisar (Ips typographus L.) išesterozubi smrekov potkornjak (Pityogenes chalcographus L.) najvažniji su štetnici smreke uEuropi. Oluje, snjegolomi, šumski požari i dugoročna razdoblja suše najvažniji su okidačiepidemija smrekovih potkornjaka....
Primjena komercijalnog sustava za praćenje rada strojeva u istraživanju izvoženja drva forvarderom
Primjena komercijalnog sustava za praćenje rada strojeva u istraživanju izvoženja drva forvarderom
Zdravko Pandur
Fleet Management Sustav (FMS) korišten je u svrhu sakupljanja i daljinskog slanja izmjerenih podataka sa dva istraživana forvardera. Mjereni podaci bili su: potrošnja goriva, brzina vrtnje motora, detekcija rada hidraulične dizalice, GPS koordinate položaja forvardera i vrijeme. Na temelju dobivenih podataka te njihove obrade donešen je sud o primjenjivosti komercijalnog FMS-a, odnosno o njegovim dobrim stranama te o nedostacima istog.Usporedno sa mjerenjem značajki forvardera, mjeren...
Procjena oštećenosti krošanja na analognim i digitalnim infracrvenim kolornim (ICK) aerosnimkama uz određivanje najpovoljnije veličine uzorka
Procjena oštećenosti krošanja na analognim i digitalnim infracrvenim kolornim (ICK) aerosnimkama uz određivanje najpovoljnije veličine uzorka
Jelena Kolić
Osnovni cilj disertacije bio je usporediti rezultate interpretacije analognih i digitalnih ICK aerosnimaka, te ispitivanjem najpovoljnije veličine uzorka i broja interpretiranih stabala po uzorku definirati najpouzdaniji način interpretacije s ciljem procjene zdravstvenog stanja stabala za operativnu primjenu.Za odabrani dio gospodarskih jedinica Josip Kozarac i Opeke, provedena je interpretacija analognih i digitalnih snimaka iz dva perioda snimanja (1989. i 2008. godina). Na svakoj...
Procjena činitelja konkurentnosti u poduzećima za proizvodnju namještaja
Procjena činitelja konkurentnosti u poduzećima za proizvodnju namještaja
Ivana Perić
Analiza specifičnih ekonomskih, tehnoloških i organizacijskih procesa pojedinihgospodarskih sektora/poduzeća daje potpuni uvid u razvoj relevantnih resursa ikonkurentskih sposobnosti u odgovarajućim sektorima. Ciljevi rada bili su utvrdititeorijski i empirijski okvir konkurentnosti poduzeća (C 31 proizvodnja namješta, NKD2007), identificirati i analizirati mikroekonomske činitelje poduzeća, ispitati njihoveodnose i povezanost te utjecaj na kvalitativne i kvantitativne mjere...
Procjena šumske biomase pomoći LIDAR tehnologije u degradiranim šumama brežuljkastoga i nizinskoga vegetacijskog pojasa u središnjoj Hrvatskoj
Procjena šumske biomase pomoći LIDAR tehnologije u degradiranim šumama brežuljkastoga i nizinskoga vegetacijskog pojasa u središnjoj Hrvatskoj
Alen Berta
Radi praćenja količine vezanog (tzv. priljeva) i emitiranog (tzv. odljeva) ugljika, kao i praćenja promjena, pozitivnih i negativnih, u veličini rezervoara (ponora) ugljika potrebno je razviti brze i jednostavne metode pomoću kojih se u vrlo kratkom roku mogu sakupiti velike količine podataka na velikom području, potrebnih za obračun ovih parametara. To se može postići implementirajući LIDAR tehnologiju za obračun nadzemne biomase vegetacije na velikim područjima i posljedično...
Prosudba opasnih stabala korištenjem vizualnih metoda i arborikulturnih instrumenata
Prosudba opasnih stabala korištenjem vizualnih metoda i arborikulturnih instrumenata
Vinko Paulić
Opasna stabla mogu prouzročiti značajne štete ukoliko dio stabla ili cijelo stablo padne na potencijalnu 'metu'. Prosudba opasnih stabala se može napraviti vizualno ili upotrebom arborikulturnih instrumenata. Gljive truležnice na živim stablima uzrokuju degradacije drva čime povećavaju opasnost od loma stabla. Stabilnost stabla je uvjetovana karakteristikama stabla i staništa.Istraživanje prosudbe opasnih stabala je provedeno u urbanim šumama u okviru gospodarske jedinice...
Redefiniranje značaja gubara (Lymantria dispar L.) kao šumskoga štetnika u Republici Hrvatskoj
Redefiniranje značaja gubara (Lymantria dispar L.) kao šumskoga štetnika u Republici Hrvatskoj
Ivan Lukić
Gubar (Lymantria dispar) je jedan od najvažnijih šumskih štetnika na području Hrvatske. Globalni značaj ovog šumskog štetnika porastao je s njegovim unosom na područje Sjeverne Amerike 1869. godine, gdje je klasificiran kao invazivni šumski štetnik. Redefiniranje značaja gubara kao šumskog štetnika potrebno je zbog novootkrivenih segmenata, ali i dosad neistraženih bioloških segmenata za područje Hrvatske. Pomicanje šumskih štetnika prema sjeveru uočljiv je znak klimatskih...
Supstitucija kultura obične smreke (Picea abies /L./ Karst.) u Republici Hrvatskoj
Supstitucija kultura obične smreke (Picea abies /L./ Karst.) u Republici Hrvatskoj
Martina Tijardović
Kulture obične smreke u Republici Hrvatskoj zauzimaju 8.364 ha ili 15% ukupne površine pod šumskim kulturama. U njima su zapažena znatna sušenja, a ne polučuju niti očekivanu ekonomsku dobit. To čini gospodarenje ovim kulturama složenim pitanjem koje trenutno zauzima prvo mjesto u gospodarenju kulturama u Republici Hrvatskoj. Problematika supstitucije šumskih kultura kod nas je slabo istražena, a kako je većina ovih kultura gospodarske namjene istraživanje ima utjecaj i na...
Uloga gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u posavskim nizinskim šumama u Republici Hrvatskoj
Uloga gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u posavskim nizinskim šumama u Republici Hrvatskoj
Jelena Kranjec
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), gospodarski i ekološki vrlo značajna vrsta nizinskih šuma Hrvatske, posljednjih nekoliko godina pokazuje sve izraženije simptome odumiranja. Iako je na nekoliko lokacija u Republici Hrvatskoj u krošnjama osutih stabala utvrđena patogena gljiva Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya, još uvijek nije potvrđena kao primarni uzročnik odumiranja poljskoga jasena u nizinskim šumama već se smatra samo jednim od više...

Pages